ZLOUPORABE PODACIMA!
U emisiji Za selo i poljoprivredu koja je emitirana u nedjelju 6.12. novinar i urednik te emisije Martin Vuković pročitao je saznanja do kojih je došao istražujući novinarski temu za dodjelu financijskih sredstava poljoprivrednicima na natječaju Ruralnog razvoja za mjere 4.1 i 4.1.1 , i zuloupotrebe u vezi s tim.
Želio je u toj emisiji razgovarati sa ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju Antom Pezom i sa pomoćnicom ministra poljoprivrede Davorkom Ajduković, no nijedno mu se nije odazvalo u emisiju. No neodazivanje, čak i odbijanje komunikacije s novinarom, u obom slučaju Vukovićem, šalje u javnost poruku, koja se kratko tumači na na način – “ kada rade protivno pravilima onda žele ostati daleko od javnosti.” Iako u Republici Hrvatskoj mnogi ponavljaju kako je Hrvatska pravna država, novinar teško dolazi do sugovornika, a time i do informacije, kao u ovom slučaju kada se radi o ljudima iz državne uprave koji žive iz državnog proračuna, koji troše u poslovanju i raspodjeli novac građana Republike Hrvatske, a kada novinar istraži neke segmente rada u njihovim institucijama i o tome želi javno razgovarati, ostaje bez odaziva i odgovora . Rukovodeće osobe iz državne uprave novinara doslovno ignoriraju. Koliko u takvom slučaju može pomoći Povjerenik za informiranje? Može, no treba ispoštovati procedure, što traje. Državni službenici imaju etički kodeks koji bi im trebao biti motiv za korektno obavljanje posla. No u državnim službenicima ni etički kodeks nije motiv da razgovaraju s novinarom.
U svakom slučaju želim da moji čitatelji imaju saznanja o novinarskom istraživanju kolege Martina Vukovića koje otvara nove spoznaje kako se radi na zloupotrebi podataka u sferi poljoprivrede. A to bi moglo otvariti i nova druga pitanja.
NO SADA JE NAJVAŽNIJE SLIJEDEĆE:
PRENOSIM SADRŽAJ KOJI JE ČITAO NOVINAR MARTIN VUKOVIĆ U ETER U EMISIJI ZA SELO I POLJOPRIVREDU U NEDJELJU 6.12. 2015. NA PRVOM PROGRAMU RADIO ZAGREBA
Citiram:“Na početku važno pitanje- koliko bi odluka Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o potporama za fizička ulaganja iz programa Ruralnog razvoja prema bodovnoj listi objavljenoj početkom prošlog mjeseca mogla štetiti državnom proračunu? Pokušali smo o tome, ali i o drugim natječajima iz programa ruralnog razvoja razgovarati s ravnateljem Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu I ruralnom razvoju Antom Pezom i pomoćnicom ministra poljoprivrede Davorkom Ajduković, no oni odbijaju gostovati u ovoj emisiji i javno odgovarati na moja i vaša pitanja.
Pezini su ga službenici ispričali medicinskim oporavkom, no znamo da dolazi na posao, a potom su
iz Agencije odbili poslati njegova zamjenika u emisiju za selo i poljoprivredu.
Iz Ministasrtva poljoprivrede uobičajena tišina.Nadamo se da neće dugo trajati i da će u novoj Vladi shvatiti potrebu dijaloga s javnošću koja u svakom slučaju očekuje od državnih tijela odgovore zbog nedopuštenih načina rada.
Govorimo o natječaju iz programa Ruralnog razvoja koji se odnosi na ulaganja u fizičku imovinu i naziva se službenom oznakom 4.1.1. I odmah ću reći kako imamo pouzdana saznanja da ocjenjivanje odobrenih programa prolazi dodatnu kontrolu. Tu je trebalo čelne ljude Agencije i ministarstva poljoprivrede uvjeravati kako svjesnim propustom mogu nanijeti golemu štetu državnom proračunu, a posljednično zbog toga čak i kazneno odgovarati.
Tako su iz Agencije za plaćanje prihvatili sugestije o potrebi provjere projekata i njihova bodovanja.
Hoće li nakon toga odgovorni u Agenciji za plaćanja i ministarstvu uvidjeti i potrebu poništenja natječaja u ovom je trenutku teško procijeniti. Sumnjam! A i pitanje je komu bi to koristilo i bi li se time nanijelo bviše štete nego koristi.
Podsjećamo riječ je o natječaju iz veljače ove godine, za koje je rang lista onih kojima bi potpora trebala biti odobrena objavljena početkom mjeseca studenog. Iako iznos predviđenih sredstava, s obzirom na veliki broj zahtjeva, odlukom ministra Jakovine u kolovozu je povećan s 360 milijuna kuna na 862 milijuna kuna, samo je nešto više od 200 korisnika koji bi trebali dobiti potporu. Više od 800 korisnika je ispod crte. Razočarani su najavili tužbe u Bruxellesu. No pomoć je ondije teško dobiti ili bolje rećeno administracija EU kako se čini za sada, neće reagirati.Zašto? Jer nisu napisane Odluke i nije počela isplata novca.Iz Bruxellesa će tek tada reagirati. A ako se potvrde sumnje da su odobravani projekti s lažiranom dokumentacijom, šteta za državni proračun biti će nemjerljiva.
Nažalost nitko se od mojih dobro upućenih sugovornika iz Agencije za plaćanja i ministarstva poljoprivrede ne usudi stati pred mikrofon, pa ću Vam osobno morati isprićati saznanja do kojih sam došao.
Ponajprije kako su neki podnositelji manipulirali podacima, da bi prema kriterijima natječaja dobili više bodava.Prva zlouporaba odnosi se na prikazivanje veličine gospodarstva, tj. na smanjivanje njegove ekonomske snage. To se radilo tako da se u ARKODU dio poljoprivrednih površina prebaci
na tvrtku koja se ne povaljuje u natječaju , tj. rasporedi se na više njih.Tako veće gospodarstvo postaje manje, te u ocjeni programa dobiva više bodova.
Potom dolazi dio koji je dopušten i na koji su mnogi upozoravali, još u doba izrade pravilnika pa ću ga samo spomenuti. No zbog njega potporu neće dobiti mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva i male tvrtke. Riječ je o uvjetu iz natječaja koji za zajedničke projekte donosi čak 20 dodatnih bodova. Ta je odredba onima koji su zbog ekonomske snage dobili manje bodova učinila da lako preteknu gospodarstva koja se žele samostalno razvijati. Tako su, kako doznajem, dvojica predlagatelja udružila snage za zajedniočku investiciju i prvi je prijavio mosnu vagu, a drugi 20-ak traktora .
Na bodovnoj listi su visoko, a hoće li dobiti potporu, treba vidjeti. Pravila jasno kažu da se investicije u zajedničkom projektu moraju koristiti u ravnopravnim omjerima.
Kada je pak riječ o nepravilnostima uočenim od pojedinih predlagatelja koji su prešli prag, moji sugovornici kažu da su dodatne bodove dobili po prijavi tipa ulaganja. Tako su neki višegodišnji nasadi ocijenjeni kao izgradnje,kako bi dobili maksimalne bodove, iako je iz dokumentacije vidljivo da se ne radio o izgradnji. Naime prema hrvatskim propisima izgradnjom se pri podizanju višegodišnjeg nasada smatra samo investicija kada se podiže armatura za vinograd, ograda voćnjaka i vinograda ili primjerice sustav za obranu od tuče i ožegotine. A iz troškovnika je bilo lako uočiti tko to ne planira učiniti i da zbog toga ne može dobiti dodatnih 15 bodova.
Iduće područje zlouporabe je tzv. pokus područje za koje se moglo ostvariti do 10 bodova. Naime riječ je o zaštiti okoliša.Tu se recimo može prijaviti atomizer ili drugi stroj koji za cjelokupni projekt nije bitan, ali nije ni pretjerano skup, no s njim se dokazuje da je u funkciji zaštite okoliša i dobivaju se dodatni bodovi. Neki su navodno ovo iskoristili tako da su svoje gospodarstvo neposredno pred natječaj upisali na listu ekoloških proizvođača. Time ne samo da su dobili dodatne bodove, nego i veći iznos potpore.
Kako neki od potencoijalnih investitora računaju da će bespovratno dobiti čak 90 % visine investicije?
Tako da osnovnu potporu koja mora biti do 50% visinu investicije povećaju za 20 % kroz zajednički projekt i još za 20 % za ekološku proizvodnju. Jedan od ta dva uvjeta mogli su zadovoljiti tako da su kao direktora tvrtke ili nositelja OPG-a prijavili osobu mlađu od 40 godina, koja taj posao u prethodnom razdoblju nije obavljala dulje od pet godina.
Problem je što takve prijave Europska komisija može ocijeniti i kao umjetno stvorene uvjete.O tome sam između ostaloga htio razgovarati s ravnateljem Aencije za plaćanja Antom Pezom i pomoćnicom ministra poljoprivrede Davorkom Hajduković. Odbili su me. Pitao sam i zašto u natječajima to nije bilo bolje precizirano. Nakon podulje pretrage na intrnetskim stranicama ministarstva poljoprivrede u jednom od glasnika pronašao sam dva primjera za umjetno stvorene uvjete. No trebaju li se svi poljoprivrednici mučiti da to otkriju ili ih treba pustiti da možda i ne namjerno upišu neku pogodnost, a da neznaju kako je to zabranjeno. U ministarstvu vjerojatno smatraju da bi to trbali znati konzultanti, no ipak nije na odmet da budu koroisnicima više od koristi.
Razgovarajući s dobrim poznavaocima problematike naišli smo na još jedan kriterij koji nije poznat većini proizvođača, koji ne samo da donose ili ne donose bodove kod prijave projekat, nego izravno utječe i na visinu potpore.Stoga se mnogi žale zašto u jednom selu ili opčini ona po hektaru ima drugi iznos nego u susjedstvu gdje je viša. Riječ je o područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima. Odmah ću istaknuti da tog kriterija načelno prijavitelji projekata iz krajeva u kojima je poljoprivreda intenzivna dobivaju pet bodova manje iz onih kako kažemo pasivnih područja. Jedan mi je konzultant čak rekao da ne želi raditi projekte za slavonce, jer oni ne mogu dobiti bodobe koje će primjerice dobiti poljoprivrednici u Lici pa čak i u Istri. O čemu se radi? Nakon dvije I pol godine rada stručnjaka Agronomskog fakulteza I Državnog hidrometeorološkog zavoda te Instituta za primjenjenu ekologiju izrađena je studija na temelju koje ministarstvo poljoprivrede u ožujku je objavilo Prvilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim prirodnim ograničenjima. Studija, a posebno Pravilnik rađeni su prema kriterijima koje je zadala EK i koji u mnogome, ne samo da ne poštuje kriterije struke koji uz to jednako vrijede za Hrvatsku kao primjerice za Švedsku ili Grčku.
Prema njemu sve su općine u Hrvatskoj razvrstane u gorsko planinske, u one s bio fizičkim ograničenjima vezanim uz tlo, klimu te u one s posebnim ograničenjima kao i one koje ne pripadaju ni u jednu kaztgoriju. Jedan od autora studije dr. Damir Husnjak gotovo mi je dva sata tumačio kako e studija nastala. Pozvao sam profesora danas u goste da mi objasni ono što u ministartsvu ne govore proizvođačima, no on se ispričao jer danas nije u Hrvatskoj, no onda smo taj razgovor ostavili za jednu od idućih emisija. Sažeto rečeno za to razvrstavanje kriteriji nisu bili reljef, klima I kvaliteta tla određene općine nego i postotak poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD 2012. Godine a kao posljednji kriterij razvrstavanja uzeta je stopa profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje u svakoj općini.Tako se dogodilo da su neke općine zadovoljile prirodne uvjete, ali nisu imale 60% poljoprivrednog zemljišta upisane u ARKOD 2012. Godine kada je studija rađena. Da nisu uvršene u područja s ograničenjem, njihovi poljoprivrednici ne mogu dobiti dodatne bodove na natječaju niti za posebne uvjete dobivaju potporu po hektaru. Drugi primjer: dva susjedna sela u Slavoniji s gotovo identičnim uvjertima proizvodnje, no u jednom se netko od proizvođača bavi plasteničkom ili drugom višedohodovnom proizvodnjom. Zbog toga je ukupna stopa kod profitabilnosti za tu općinu povećana i prešla je prag od 10 635 kn po hektaru i ta općina nije uvrštena u ove kriterije. Njezini proizvođaći također imaju nižu potporu i neće dobiti dodatne bodove ako se budu natjecali za projekt iz Ruralnog razvoja.
Pokušao sam Vam prenijeti što sam ovih dana doznao istražujući ovu temu.
Sugovornici su me upozorili i na štetu koja je učinjena zato što je natječajima iz mjere 4.1.1. dopušten najveći iznos potpore do pet milijuna eura i što je dopušteno da se ta ista tvrtka ili OPG mogu javiti na više projekata. No to su rekao bih i politička pitanja na koja su mnogi upozoravali nakon donošenja programa Ruralnog razvoja, ali za čije primjedbe u ministarstvu poljoprivrede nisu imali razumijevanja. A očito je da su u međuvremenu počeli mijenjati uvjete. Tako se u drugom natječaju za operaciju 4.1.1. intenzitet potpore više neće moći povećavati do 90%, ali će se i dalje za iste kriterije dobivati dodatni bod. Kome služi ta čudna situacija pitaju se moji sugovornici. Zlobnici bi ipak rekli “glavni su namireni pa sad više nije važno”. Ostali se trebaju zadovoljiti sa 50% potpore.
A koliko se radi bez razumijevanja stanja na terenu i potrebama poljoprivrednika,možda najbolje pokazuje najnoviji natječaj za potporu zbrinjavanja i korištenja stajskog gnoja. On dopušta kupovinu bagera, ali ne traktora kojima bi se gnoj dovezao do njive i na njoj razbacao.
I kao zaključak : kako doznajem povećava se broj udruga koje će od ministarstva pa čak i od Europske komisije zahtijevati poništenje ovog natječaja. S druge strane dobivam uvjeravanja da se planirana finacijska sredstva u ovom natječaju neće potrošiti jer podnositelji zahtijeva trebaju osigurati ostatak novca iz vlastitih ili bankovnih izvora. Kako se čini i bodovna lista će se mijenjati. Treba imati na umu i razmišljanje zapravo nezadovoljstvo razvojem situacije investitora koji očekuju pozitivne odluke kako bi mogli opstati. Imju pravo i oni koji procijenjuju da sve ovo pridnosi dodatnom zaustavljanju razvoja naše poljoprivrede. Rekao bih s njima se najlakše složiti. “ citat završen
Post je objavljen 09.12.2015. u 11:41 sati.