Bankari ne razmišljaju kao građevinari i zadatak je njihovu percepciju rizika smanjiti, istaknuto je na panelu
"Potpisali smo ugovore za energetsku obnovu u vrijednosti preko 700 milijuna kuna i potaknuli građevinski sektor kroz 1,5 milijadi kuna investicija. Predstoji nam transformacija načina financiranja. U sljedećoj godini ne samo da ćemo tražiti način da domaće izvore zamijenimo stranim izvorima, već ćemo se potruditi da oni budu drugačiji i po vrsti“, istaknuo je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učikovitost (FZOEU) na panelu "Povećanje broja projekata energetskih obnova kroz dodatne modele financiranja“ u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) održanom u petak u zagrebačkom hotelu Westin.
Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u FZOEU, istaknula je da su za 38 natječaja i javnih poziva za subvencioniranje projekata energetske učinkovitosti i zaštite okoliša u 2015. građani pokazali tri do četiri puta veći interes nego lani.
"Programi će se nastaviti i u 2016. no očekujte manji intenzitet potpora za povećani broj projekata", naglasio je Müller. Dodao je i kako će se korištenje sredstava pojednostaviti jer je iskustvo u pilot programu za obnovu škola i vrtića pokazalo da je sustav prekompliciran.
O važnosti energetske obnove za cijelu EU govorio je Adrian Joyce, direktor kampanje Renovate Europe koja se bavi pitanjima kako povećati stopu renoviranja s 1 na 3
posto godišnje do 2020. i održati ju do 2050. Rezultati istraživanja 120 eksperata iz grupacije financijskih institucija za energetsku učinkovitost (Energy Efficiency
Financial Institutions Group - EEFIG) pokazuju da treba povećati protočnost investicija u energetsku učinkovitost. Potrebno je donijeti dugoročnu investicijsku strategiju,
razviti jasne standarde i razlikovati financiranje za javni, privatni, komercijalni sektor. Treba potaknuti velike investitore da ulažu u energetsku učinkovitost na rokove
dulje od 3 godine, a male na stručnost.
"Bitno je da jačim intenzitetom potaknemo svijest ljudi o potrebi energetske obnove. Ulaskom u EU prihvatili smo i njezine uvjete, iako su oni već prije krenuli u energetsku obnovu. Zato nam restrikcije financijske prirode predstavljaju problem", istaknuto je na panelu.
"Sve potpore koje su nam na raspolaganju odobravaju se na rokove do samo tri godine i do 200.000 eura, a problem je što se u EU ulaganje u energetsku obnovu tretira kao javni dug. U tom slučaju, lokalne uprave poput Grada Gospića ne mogu se više zadužiti", istaknuo je Müller.
Veliku ulogu u cijelom procesu ima financijski sektor. Ivana Miličić iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) istaknula je da je veći problem kvaliteta projekata nego nedostatak sredstava. "Bankari ne razmišljaju kao građevinari. Zadatak je da njihovu percepciju rizika smanjimo, pa će se i kamate smanjiti", istaknula je.
Sustav EBRD-a funkcionira kroz odobravanje kreditnih linija financijskim institucijama, a u Hrvatskoj trenutačno tri banke odobravaju financiranje iz aktivnog Programa financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan (Western Balkans Sustainable Financing Facility - WeBSEFF). U Hrvatskoj je potpisano 52 ugovora u vrijednosti 17,3 milijuna eura. Sredstva za privatni sektor su većim dijelom iskorištena, dok će investicije u energetsku učinkovitost u javnom sektoru dodatno poticati u sljedećoj godini. Najavila je pripremu novog programa EBRD-a u vrijednosti 60 milijuna eura,
a u program planiraju uključiti više banaka nego dosad novogradnja Samobor
Post je objavljen 30.11.2015. u 21:56 sati.