"Bitno je da jačim intenzitetom potaknemo svijest ljudi o potrebi energetske obnove. Ulaskom u EU prihvatili smo i njezine uvjete, iako su oni već prije krenuli u energetsku obnovu. Zato nam restrikcije financijske prirode predstavljaju problem", istaknuto je na panelu.
"Sve potpore koje su nam na raspolaganju odobravaju se na rokove do samo tri godine i do 200.000 eura, a problem je što se u EU ulaganje u energetsku obnovu tretira kao javni dug. U tom slučaju, lokalne uprave poput Grada Gospića ne mogu se više zadužiti", istaknuo je Müller.
Veliku ulogu u cijelom procesu ima financijski sektor. Ivana Miličić iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) istaknula je da je veći problem kvaliteta projekata nego nedostatak sredstava. "Bankari ne razmišljaju kao građevinari. Zadatak je da njihovu percepciju rizika smanjimo, pa će se i kamate smanjiti", istaknula je.
Sustav EBRD-a funkcionira kroz odobravanje kreditnih linija financijskim institucijama, a u Hrvatskoj trenutačno tri banke odobravaju financiranje iz aktivnog Programa financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan (Western Balkans Sustainable Financing Facility - WeBSEFF). U Hrvatskoj je potpisano 52 ugovora u vrijednosti 17,3 milijuna eura. Sredstva za privatni sektor su većim dijelom iskorištena, dok će investicije u energetsku učinkovitost u javnom sektoru dodatno poticati u sljedećoj godini. Najavila je pripremu novog programa EBRD-a u vrijednosti 60 milijuna eura,
a u program planiraju uključiti više banaka nego dosad stanovi Zadar
Post je objavljen 30.11.2015. u 21:55 sati.