Kamenita vrata prvi put se spominju 1357. godine kao "velika kamena vrata", dok njihov raniji izgled i oblik nije poznat, no zna se da su izgrađena 1266. kao i ostatak fortifikacije. Bačvasti svod u kolnici i tri dućana s izlozima, inače najstariji sačuvani gradski dućani izvedeni su u 17. stoljeću.
Polovicom 18. stoljeća u kolnici je uređeno svetište s čudotvornom slikom Blažene Djevice Marije pod Kamenitim vratima.
U 19. stoljeću nekoliko je puta bilo planirano rušenje vrata (1842., 1875. i 1878. godine), kao i 1907., kada je to spriječila Družba Braće hrvatskog zmaja. Uredili su prostorije na katu kule i tamo utemeljili Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Muzej grada Zagreba, navodi Hrvatski povijesni portal.
Unutrašnjost je prema projektu Juraja Denzlera 1936. adaptirana za potrebe Družbe. Zanimljivo je i da su pri obnovi Kamenita vrata prvi put i detaljno istražena, te se pokušala pronaći sva dokumentaciju o objektu.
Četiri su puta stradavala u požarima od kojih je najpoznatiji onaj iz 1731. godine jer je uz njega vezana i priča o svetištu, po kojem su Kamenita vrata jedinstvena. Kako se navodi u požaru koji je te godine teško oštetio velik dio Kaptola i gotovo uništio Gradec, posve je izgorio i stan na katu iznad prolaza. U spaljenom stanu pronađena je sačuvana slika Bogorodice koja čudom nije izgorjela. To se nije moglo reći i za okvir, zahvaljujući čijem je izgaranju slika malo nagorjela po rubovima, ali je izuzev toga bila neoštećena. Slika je tada prebačena na današnje mjesto u kapelu Majke Božje od Kamenitih vrata. "Prohodna" kapelica u Kamenitim vratima ubrzo je postala okupljalište građana koji Majci Božjoj upućuju molitve uz paljenje svijeća. Željeznu rešetku slike izradio je 1758. Ivan Juraj Chorth, a 1931. Majka Božja je dobila i krunu od dragog kamenja.
U Zagrebu je i danas aktualna uzrečica: "Morat ću (za nešto) zapaliti svijeću na Kamenitim vratima“. Mnogi su bili uvjereni da je Bogorodica uslišala njihove molitve i njihovo su ispunjenje ovjekovječili stotinama pločica s ugraviranim zahvalama i svjedočenjima vjere.
Na 260. godišnjicu svetišta zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba,
a na isti se dan obilježava i Dan grada novogradnja Velika Gorica
Post je objavljen 25.11.2015. u 10:50 sati.