Marketing
Prugasti kljunaš i priče iz lijevog i desnog džepa
Najprije iz desnog
Juče, za vrijeme škamparenja, u vrši je izvučena neobična ribica. Toliko je bila posebna da sam ju sačuvao do povratka doma. Slikao sam sve bitne detalje, dodao i mapu sa označenim položajem gdje je uhvačena i poslao u "Institut za oceanografiju i ribarstvo" u Splitu.
Već rano sam dobio odgovor:
"Dobro Vam jutro iz Splita,
Ovako na prvu riječ je o rijetkoj ribi u Mediteranu i pridošlici u Jadransko more.
Ukoliko ste ribu sačuvali, postoji li mogućnost da netko iz Instituta dođe po nju kako bismo točno odredili o kojoj se vrsti radi?
Molimo Vas da nam pošaljete broj mob. ili tel. kako bismo popričali ili da mene nazovete ...
Prof. dr. sc. Nedo Vrgoć"
Dogovoreno je da će oni iz Splita danas, 25-og doči po ribicu, a trebao sam ju sačuvati u dubokom do njihova dolaska.
A sada iz lijevoga džepa.
Ove sam godine malo manje aktivan u fotografiji. Ipak, s vremena na vrijeme se pojavim na izložbi. Ovaj puta je to izložba "Krajolik moga kraja", i fotka Kamenjak.
Ovako kaže Institut iz Splita:
Oplegnathus fasciatus
Engleska imena: The barred knifejaw, The striped beakfish
Ovom prilikom "krstimo“ vrstu i hrvatskim imenom: Prugasti kljunaš
Bentopelagična vrsta koja naseljava priobalna grebenska područja na dubinama od 1 do 10 m. Njezin prirodni areal rasprostranjenja je sjeverozapadni dio Tihog oceana i to u vodama Japana, Koreje, Tajvana, te u istočnom dijelu Tihog oceana oko Havajskog otočja. U Sredozemnom moru je po prvi puta zabilježena (samo fotografijom, 2 jedinke) u vodama oko Malte prije 6 godina.
Vrsta je umjerenog pojasa. Hrani se sitnim pridnenim beskralješnjacima. Mlađ se vrlo često sakuplja ispod plutajućih objekata na moru, najčešće plutajućih algi. Dosada najveća zabilježena dužina iznosi 80 cm, a masa 6.4 kg.
Zubi su kod odraslih jedinki snažni i poredani tako da su stopljeni u jednu kljunastu tvorevinu (po kojoj smo i dali vrsti hrvatsko ime) kojom su u mogućnosti razbijati tvrde strukture poput ljuštura školjkaša i morski puževa, kao i morskih ježinaca.
U područjima gdje inače obitava, ova vrsta ima gospodarski značaj zbog izuzetne kvalitete mesa. Također se koristi u marikulturi, te kao objekt ulova u sportskom ribolovu.
.
.
Prvi ulov u Jadranu
Pretpostavljamo da je jedinka najvjerojatnije, ne isključujući i neki drugi vektor unosa, dospjela u Jadran antropogenim unosom (transport brodovima, najvjerojatnije teretnim ili tankerima, putem komora u brodovima tzv. „sea chest“ ili putem balastnih voda).
Post je objavljen 24.11.2015. u 23:56 sati.