U Austriji stambene štedionice su glavne institucije stambenog kreditiranja, za razliku od Njemačke gdje su samo dopuna. U teoriji tradicija, navike i običaji se zovu neformalne institucije kojima se zakoni prilagođavaju, a ne mijenjaju ih jer ih i ne mogu promijeniti, osobito ne u kratkom roku. Zato nije moguće potpuno primijeniti sustav iz jedne zemlje u drugoj. Ali, iskustva valja uzimati u obzir.
Hrvatska je specifična zemlja. Po nekim je stvarima sličnija zemljama u Srednjoj Europi (Austrija, Češka), po drugima zemljama Zapada (Njemačka), a po trećima zemljama bivšeg socijalizma (Slovačka). Zato je najbolje da traži vlastiti put.
Njemački i francuski sustavi naglašeno su bankocentrični, u Slovačkoj pola stanovništva ima ugovore sa stambenim štedionicama, u Sloveniji subvencioniraju mlade, jer je njima teže steći prvu nekretninu.
Ipak, rezultati su pozitivni. Štedionice su uglavnom angažirane u obnovi stambenog fonda, a loši krediti su beznačajni, tek 0,02 posto. I poticaji stambenoj štednji se dakle razlikuju od zemlje do zemlje i ovisno o tome u kojoj je fazi razvoj stambene štednje.
U Hrvatskoj stambene štedionice imaju višestruko pozitivnu ulogu: najizdašniji su izvor dugoročne štednje, pokazale su se elastične kod promjene namjene kredita, od gradnje prema obnovi i ekološkoj gradnji, a također su fleksibilne kad je riječ o poticajima
koji uvijek moraju postojati barem kao znak brige države za taj vrijedni financijski proizvod prodaja stanova
Post je objavljen 23.11.2015. u 09:05 sati.