Marketing
Nikad dosta igara
Nastavaljamo današnju šetnju.Izlazimo kod Colosseum.
Pravo pored lijepog bijelog luka idemo u brzi red, kojim se brzo dolazi do ulaza.
Pregled torbi, pa ulazimo, u okviru Roma pass je ulaz plaćen.
Za razliku od antičkih Grka koji su teatre gradili na prirodnim padinama postojećih brda
i time dobijali neophodan efekat akustike, Rimljani su, izmislivši beton i potporne lukove,
mogli da ih sazidaju gdje god su želeli – najčešće u centru gradova. Njihovi amfiteatri
najčešće su bili elipsastog oblika, sa auditorijumom koji je kaskadno silazio u krug.
Arene su služile za borbu gladijatora, lov na životinje, javna smaknuća, i čak
– pomorske bitke. U slučaju požara Colossseum bi se ispraznio za 10 minuta.
Colosseum, izvorno nazvan “Flavijev Amfiteatar”, ime je dobio po kolosalnoj skulpturi
cara Nerona koja se nalazila ispred amfiteatra. Gradnja ove monumentalne građevine
je započeta 72. godine n. e. za vrijeme cara Vespazijana, a dovršena desetak godina
kasnije za vrijeme vladavine njegovog sina Tita (79-81). Gradili su ga robovi Jevreji.
Mogao je da primi oko 50 000 gledalaca. Izgrađen je od tada novog
materijala –betona, koji je građevinu učinio veoma stabilnom.
Colosseum ima trospratnu fasadu. Prizemlje je urađeno u dorskom stilu, prvi sprat
u jonskom, drugi u korintskom. Točno je poštovan red nastajanja ovih stilova u
Grčkoj. Posljednji, treći sprat, ukrašen je pilastrima (dekorativnim elementima).
Fascinirali su nas podzemni prolazi ispod arene.
Dana 7. jula 2007. proglašen je za jedno od novih sedam svjetskih čuda.
Sasvim opravdano.
Upućujemo se uzbrdo za kolonom ljudi, desno nam ostaje Forum Romanum
i stižemo u lijepu crkvu Chiesa di San Bonaventura.
Imaju neku svečanost pa danas ne naplaćuju ulaz.
Vodi nas Adriano kroz crkvu,
sakristiju urađenu u drvetu s vrijednim slikama
i u park s pogledom na Koloseum.
Vrijeme je za ručak. U restoranu na otvorenom “At Colosseum subway
station” uzimamo pizzu s gljivama i mozzarelom. Pizza je vrsta jela koje potječe
iz talijanske kuhinje (posebno iz napolitanske regije), a koja se sastoji od tankog,
najčešće okruglog tijesta premazanog umakom od rajčice, na koje se zatim
stavljaju razni dodaci, prije svega sir (izvorno mozzarella), a zatim se peče
u krušnoj peći. Pizza je vrlo popularno jelo u svijetu, prije svega zbog jeftinih
i lako dostupnih osnovnih sastojaka te jednostavnosti spravljanja.
Odlično paše i ukusna "caffe del gladiatore " sa sladoledom i kremom.
(priča i slika Lastavica)
Post je objavljen 21.11.2015. u 15:00 sati.