Marketing
Samo diši duboko...
Najbolji savjet pred polazak u Rim stigao je od prijatelja: "Samo diši duboko
jer ponekad zastane dah...." U Vatikanskim muzejima nam je zastao mnogo puta.
Vodič veliku grupu vodi kroz Porta angelica izvan zidova
Vatikana do ulaza u Vatikanske muzeje, 20 minuta pješice.
Vatikanske palače su impresivan zbir zgrada s 1400 soba, dvoranama,
muzejima, galerijama, bibliotekama, kapelama, hodnicima, dvorištima
i vrtovima, bogate raznim umjetničkim blagom.
Odlučujemo se prvo da uđemo
u prebogatu Pinacotecu.
Kopija Michelangelo-ve Piete.
Annunciazione, Almerico da Ventura, renesansni slikar
Madonna col Bambino- Marco Palmezzano, jako lijepa
La Madonna col Bambino- Perugino (col= con il)
Ulazimo u prekrasnu salu tapiserija, nema slikanja s blicem
Idemo dalje. La fortuna trattenuta da Amore
Giovanni Francesco Barbieri- prelijepa
Adamo ed Eva nel paradiso terrestre –Wenzel Peter
Izlazimo u dvorište (na prvoj fotki je ono na bazi pravokutnika
Vatikanskih muzeja).
pa u Museo Pio Clementino
Sala Rotonda sa ogromnom posudom od porfira
Nastavljamo hodnicima Vatikanskih muzeja sa fantastičnim lučnim oslikanim stropovima.
Ulazimo u Sikstinsku kapelu, čuvari utišavaju masu ljudi. Ne smije
se slikati. Cappella Sistina je najpoznatija kapela u Apostolskoj
palači, zvaničnoj rezidenciji papa u Vatikanu. Čuvena je po svojoj
arhitekturi i fresko dekoraciji koju su radili najveći majstori renesanse:
Michelangelo, Rafael, Bernini i Boticcelli. Pod patronatom pape
Julija II, Michelangelo je od 1508. do 1512. oslikao 1100 m stropova
Sikstinske kapele. Danas se ona smatra Michelangelovim
najznačajnijim slikarskim dostignućem. Kapela je dobila ime po
papi Sikstu IV, koji je restaurirao staru Veliku kapelu između 1477.
i 1480. Tokom ove restauracije Pietro Perugino, Sandro Boticcelli
i Domenico Ghirlandaio su naslikali niz fresaka koje opisuju
Mojsijev (desno) i Kristov život (lijevo). Posljednji sud na zapadnom
zidu, iza oltara, je jedinstveno, veličanstveno i neponovljivo djelo,
što nas osvaja i dominira sjajnom odvažnošću stvaratelja koji je tu
prenio svu svoju snagu. Michelangelo Buonarotti je započeo 1535.
na zahtjev pape Pavla III., a završio 1541. Tristo likova ispunjaju
nacrt zapanjujuće dosljednosti i jasnoće,gdje je prostor organiziran
kao istinska arhitektura likova. Veličanstvenim prizorom dominira
lik Krista, uzdignute desnice, u znak osude. Bogorodica uz njegov
bok predstavlja uvijek živu vezu između Krista i čovječanstva.
Ovdje smo disale duboko, jer je pred djelom genija, Michelangela,
zastajao dah.
Cijeli kompleks neopisive ljepote obišle smo za tri sata. Premalo vremena.
Kažu da Vatikanska biblioteka obuhvata dokumente neprocjenjive vrijednosti
iz vremena od 756.godine. Ima više od 80 kilometara polica sa takvim
dokumentima. Poslije tri sata razgledanja Vatikanskih muzeja, izgubile
smo svaku želju za ulaskom u biblioteku.
Zakazana nam je bazilika Sv. Petra pa moramo dalje.
I konačno, šlag na tortu! Prije izlaska ostala sam bez teksta pred stubištem
koje sam jako željela vidjeti. Najljepše spiralno stubište na svijetu, Bramante
stubište, nije projektirao Bramante, već je njegov dizajn iz 1512. godine inspirirao
arhitektu Giuseppe Moma da 1932. godine napravi revolucionarno spiralno stubište.
Danas dvostruka mramorna spirala osigurava brojnim posjetiteljima Vatikanskog
muzeja nesmetano cirkuliranje u oba pravca, a da se nikome ne zavrti u glavi.
(priča i slika Lastavica)
Post je objavljen 24.11.2015. u 07:13 sati.