Pregled posta

Samo plastika ima takav rast

Od 1950. proizvodnja plastike u svijetu porasla 207 puta

Foto: Nosiljke za voće i povrće / Stražaplastika

Piše: prof.emeritus Igor Čatić

Te 1950. proizvedeno je u svijetu 1,5 milijuna tona. Već tada je Chromos proizvodio bakelit, precizno duromer, fenol-formaldehid (PF). Svjetskoj proizvodnji pridonosio je i Jugovinil s proizvodnjom od 3.000 tona PVC-praha

Konferencija Cirkularna ekonomija i industrija polimera održana je 28. listopada 2015. u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Preciznije, izmijenjena su mišljenja o najnovijem stanju na području proizvodnje plastike i gospodarenja plastičnim otpadom. Višekratno je naglašeno, plastika je vrlo važan, ali i najzeleniji materijal 21. stoljeća. Profesionalno zabrinuti za ekonomske interese najbogatijih, smatraju da se radi o vrlo štetnim materijalima koji opasno ugrožavaju prirodu i zdravlje živih bića. Stoga se znatno više piše o štetnosti plastike, nego o njezinim prednostima.

Svaki materijal, pa tako i plastika ima svoje odlike i slabosti. Pritom treba naglasiti da postoji vrlo veliki broj vrsta plastike od kojih se pučanstvo svakodnevno susreće sa šest vrsta, dok se ostale vrste svrstavaju pod ostalo.

Tekst autor piše kao svjedok vremena. U plastici je kao referentna godina za usporedbe proizvodnje odabrana 1950. godina.
Te 1950. proizvedeno je u svijetu 1,5 milijuna tona. Već tada je Chromos proizvodio bakelit, precizno duromer, fenol-formaldehid (PF). Svjetskoj proizvodnji pridonosio je i Jugovinil s proizvodnjom od 3.000 tona PVC-praha. Na Konferenciji se čuo podatak, svjetska proizvodnja plastike u 2014. iznosila je 311 milijuna tona. To znači da je u 64 godine porasla 207 puta!!! Prosječni godišnji porast je 3,27 puta.

Foto: Antikvarijat Igora Jovića


Kako se može shvatiti porast od 207 puta? Jedino da odlike plastike daleko nadmašuju njezine slabosti. Zato ovdje samo o njezinim odlikama za suvremeno društvo od kolijevke pa do groba ljudskih bića.

Izvor: PlasticsEurope


Kratka povijest plastike

Potrebno je dati i malo informacija iz povijesti razvoja plastike. Prva i to bioplastika je galalit načinjen na osnovi mlijeka i star je oko 600 godina. Dakle od uzgojine, jer mlijeko je dobiveno od uzgojenih krava. Prva prirodna, makar cijeli svijet tvrdi da je to sintetska plastika, bio je bakelit. Bilo je to 1907. Zašto je to zapravo prirodna plastika? Pravi se od proizvoda prirode, prirodnina: nafte, prirodnog plina ili ugljena. Prirodnine se ne proizvode, one se pridobivaju.

Riječ sintetski se uveden jer ta plastika je rezultat čovjekove sinteze, dok je mlijeko nastalo organskom sintezom kod uzgojene životinje. Zaokruženosti radi, autorov otac načinio je prvi kalup zapreradu bakelita, za potrebe današnjeg Elektro-kontakta još daleke 1931.

Prva je bila bioplastika, pa prirodna plastika. Međutim od 2010. godine počela je promidžba, bolje rečeno ispiranje mozga (eng. greenwashing) javnosti s novim materijalima, starim 6 stoljeća, bioplastikom. Autor je upoznao stručnu javnost te godine sa štetnošću takve promidžbe. Naime svjetska proizvodnja bioplastike je još uvijek vrlo mala. Prema podatcima PlasticsEurope iznosila je u 2014. samo 0,2 % (crvena linija) s mogućnošću napretka. O bioplastici, osobito bioplastičnim lutkama bio je opširniji tekst u postu: Lutke i polimeri.


Etno, vojne i ine lutke


Koliko je to materijala, 311 milijuna tona? Kada je autor počeo raditi 1951. još dugo dugo vremena moć pojedine zemlje mjerila se proizvodnjom čelika. U 2014. proizvedeno je gotovo 1,7 milijardi tona. Usporedba je jedino moguća putem usporedbe obujma. Kako je plastika prosječne gustoće 1000 a čelika više od 8000 kg/m³ ispada da obujam plastike odgovara onom od oko 2,5 milijarde tona čelika. Dakle proizvede se po obujmu gotovo 50 % više plastike nego čelika. Postoje valjani razlozi zašto je proizvodnja plastike u samo 64 godine porasla za 207 puta.

Plastika već odavno po obujmu proširenija od čelika

Nije namjera opisati sve moguće uporabe plastike u suvremenom društvu. Stoga valja poći od početka za što nam treba i sestra plastike, a to je guma. Prva guma od prirodnih sastojaka načinjena je još pred 3.600 godina.

Postoji nešto i prije kolijevke. Hoće li je biti ovisi među ostalim je li upotrebljavan jedan gumeni proizvod. Gdje je bila sve plastika i guma tijekom dolaska u kolijevku teško je opisati. U najmanju ruku trudnica će primiti neku injekciju. Zamjena jednokratnim plastičnim špricama onih staklenih, koje je trebalo sterilizirati, spašeno je mnogo mnogo ljudskih života. Plastika i guma su najprošireniji materijali u medicini (više od 50 %), pa tako i u kirurškim dvoranama i rađaonicama.

Što se zbiva kada se rodi ljudsko biće? Ono treba odjeću (praktički od sintetskih vlakana), hranjenje bočicama… Međutim, ima jedan sve učestaliji proizvod koji objektivno opterećuje okoliš količinski i svojim zagađivanjem. Pelene. (o čemu je više pisano u postu: Pelene su vrlo zastupljeni proizvod u mješovitom otpadu.

Nažalost, u nas sve manje pelene upotrebljavaju oni koji rastu, a sve učestalije oni kojima se približava završetak životnog vijeka. Već sada u zagrebačkom otpadu ima prema službenim podatcima 5,5 %. Pelene, osobito za starije često su vrlo zagađene, pune raznih kemikalija od lijekova, fekalija itd.

O početka do djeteta u kolijevci

Djeca rastu i počinju dobivati igračke. Začudili biste se koliko ih je načinjeno od plastike. Priča s drvenim igračkama je priča o elitizmu. Drvene igračke postaju sve skuplje, pri čemu treba naglasiti da je drvo organski polimer. Neka djeca već i prije vrtića, ali u vrijeme vrtića počinju se igrati s mobilnim telefonima. Koji su načinjeni od organskih i anorganskih polimera, uz jako puno plastike.
Na što se troši plastika? Prema podatcima PlasticsEurope, u Europi se troši na ambalažu 39,3 %. Slijede građevinarstvo s 20,3 %, automobilska industrija 8,5 % te elektro-i elektronska industrija 5,6 %. Ukupno 26,6 % plastike potroši se za sve ostale namjene. Najučestaliji su poliolefini: polietileni (PE) i polipropilen (PP).

Na što se troši plastika?

Postupno se ljudsko biće približava svojem kraju. Potreban mu je lijes ili urna. Prema ideji poduzetnice iz Nizozemske, jedna kineska tvrtka počela je proizvoditi biorazgradljive plastične ljesove. Pravi ih se najproširenijim cikličnim postupkom prerade plastike injekcijskim prešanjem u dva komada, sanduka i poklopca. To su do sada po obujmu najveći bioplastični i biorazgradljivi proizvodi. Može primiti osobu mase od 150 kg, a razgradio bi se u roku od 10 godina.

Ovaj biolijes pogodan je i za one koji su se odlučili za kremiranje, jer spaljivanjem se ostvaruje 75 % manje otrovnih emisija nego kod klasičnih (drvenih i bojanih) ljesova.

Naravno, i sva oprema u sanduku je eko. Madrac i jastuk napravljeni su od vlakana konoplje, pokrivač od ekološki uzgojenog pamuka, a prema želji ožalošćene obitelji, u ponudi je i prekrivač izrađen od eko-nizozemske vune. Više o tome pisano je u postu: Miruj! U smrti se - raspada.

Ovom zgodom samo o odlikama plastike. Nije cijeli svijet neodgovoran da je dopustio povećanje proizvodnje plastike 207 puta za svega 64 godine.



Izvor:
ZG Magazin: Od 1950. proizvodnja plastike u svijetu porasla 207 puta





Post je objavljen 11.11.2015. u 12:18 sati.