Evo, uoči izborne šutnje, malo podataka i analiza. Više toga objavio sam proteklih dana na svojem fb zidu, te naročito na forum.hr, topic Istraživanja javnoga mnjenja i izborne analize.
Sažetak: Po svim anketama i prognozi na osnovu matematičkog modela, rezultat je neizvjestan. Žestoka bitka za svaki glas nastavit će se do nedjelje u 19:00, od strane obje dominantne snage, ali i "trećih" koji se nadaju mandatima. Borba za formiranje većine u Saboru međutim vjerojatno će se nastaviti bez predaha i nakon objave rezultata. Ključno će vjerojatno biti kako će se držati izabrani Mostaši. Dajem i razne druge opaske o sudionicima izbora i problemima prognoziranja.
Postoci dobiveni u dvije ankete po IJ
Ima vrlo malo anketa. Objavljeni su rezultati samo dvije ankete po izbornim jedinicma (IJ), objavljene u posljednjih mjesec dana: agencije Promocija plus (P+) za RTL i agencije Ipsos Puls (IP) za Novu TV (a rezultate detaljnije objavljuje Večernji list). Prva je bila na uzorku od po 1.000 ispitanika u svakoj IJ, a druga samo 400, ali je prva rađena telefonski, a druga terenski.
Prosječan postotak za svih deset izbornih jedinica u anketama P+ i IP:
DK = 37,8% = 33,9%
KHR = 34,5% = 35,0%
Most = 7,0% = 9,0%
ŽZ =4,5% = 5,3%
MB+ = 3,2% = 4,9%
ORaH = 2,7% = 2,4%
KUH = 2,1% = 2,3%
Popularnost HDZ-a pada - rezultat slabosti lidera i kampanje
Meni se čini, pokušavajući gledati kampanju objektivno, da je tendencija pada DK normalna.
OK, znao sam da je Karamarko loš govornik, ali da je toliko mutav, toliko nesposoban za suvislu artikulaciju, nisam mogao zamisliti. I da HDZ ne može ni minimalno suvislo govoriti o ekonomiji, samo bacati par očito demagoških parola. Mogu oduševiti samo one koji su već oduševljeni, ali ne i privući neodlučne birače iz "centra", koji odlučuju izbore.
Ova vlada je PMSM jako loša, ali HDZ se KJTV trudi pokazati da može i gore.
Ako postoji sistemska greška na štetu HDZ-a, ona postoji u obe ankete, pa je odnos isti.
Dvije glavne snage su izjednačene i bitka za glasače će se voditi do nedjelje u 19:00. Ali isto tako i napori "trećih" da maksimiliziraju svoj uspjeh.
Dodatak: anketa Mediane u 1. IJ
"Telegram" danas objavljuje rezultate ankete, koju je provela agencija Mediana u prvoj izbornoj jedinici. Provedena je telefonski, na uzorku od 1.000 ispitanika, između 29. listopada i 4. studenoga; dakle, nešto nakon ankete IP.
Po toj anketi, KHR osvaja čak 43,0% glasova. To je znatno više nego u anketi IP (36,7%), iako se granice pouzdanosti djelomično poklapaju (ako je stvarni rezultat oko 40-41%); ipak ostaju na sedam mandata. Možda je to i rezultat vremenskog pomaka, odnosno kampanje. DK i Most osvajaju nešto manje, a ORaH više pa osvaja jedan mandat, ali te razlike nisu velike.
Velika razlika je međutim kod MB+, koja je u anketi IP dobila 9,7% što donosi jedan siguran mandat (moguća dva), dok ovdje dobiva samo 2,1%.
Četiri kategorije izbornih aktera
Liste, koje sudjeluju na izborima, možemo podijeliti u četiri grupe:
1.
Dvije dominantne snage ("duopol") koje se bore za prvo mjesto;
2.
Dvije jake regionalne stranke odnosno koalicije, koje će sigurno osvajati mandate (IDS/PGS/LzR i HDSSB);
3.
Pet "trećih", koji imaju šanse osvojiti bar jedan mandat, a možda desetak: ORaH, Živi zid, Most, koalicija oko Milana Bandića (MB+) i koalicija oko Čačića i Josipovića (Koalicija Uspješna Hrvatska, KUH).
4.
Marginalci (svi ostali sudionici, koji ni po jednoj anketi ni u jednoj IJ nemaju šanse za ulaz u Sabor.
Regionalne stranke
Od regionalnih stranaka/koalicija, IDS prema očekivanju: vjerojatna tri mandata, iako bi se moglo dogoditi da padnu na samo dva.
HDSSB je znatno slabiji nego 2011. i umjesto šest mandata, mogli bi ostati na samo dva u 4. IJ (deleko su od trećeg) i bez mandata u 5. IJ (blizu su jednog).
Koliko će osvojiti "treći"?
Pogledajmo koliko bi mandata mogli dobiti "treći". To je jedno od dva ključna pitanja: koliko će ukupno glasova "oteti" najvećima", te tko će među njima biti najuspješniji?
Most
Po posljednjoj anketi IP, Most bi s 9% glasova u posljednjoj anketi došao do 12 mandata, tj. 8,6% od 140 mandata u teritorijalnim izbornim jedinicama; dakle dolazi do granice, kad postotak mandata odgovara postotku glasova. (Prve dvije liste naravno dobivaju znatno veći postotak mandata nego glasova). Uz malo bolji rezultat (u okviru granica greške, te privlačenjem dijela glasača koji odlučuju u zadnjem tjednu većeg od 9%) mogli bi doći do 15 mandata; ali moglo bi biti i manje - čak i samo šest.
Most je po mom sudu optimalno "tempirao formu", tj. generirao val podrške javnosti u pravi čas. Znatan dio one četvrtine glasača, koja na izborima traži "nešto treće", lako se oduševi ali i raz-duševi. To je u posljednje dvije godine dovelo do vala podrške, ali i do oseke, za Nacionalni forum, ORaH i Živi zid.
Živi zid i MB+
Najveća je nesigurnost kod Živog zida. Ako bi postoci bili točno takvi, ako u anketi IP, s 5,3% glasova osvaja samo 3 mandata, tj. 2,1%. Ali uz malo poboljšanje, od koji promil do 1,5% (što je u okviru statističke greške), mogli bi i do deset mandata. Uz malo pogoršanje međutim - nula.
Velika je varijacija i kod MB+ : s 4,9% glasova samo 3 mandata. Uz mogući pomak nagore, to bi se moglo nategnuti do osam.
Ostali su po postocima u anketi IP bez mandata.
Dakako ne mogu svi "treći" ostvariti maksimum, jer i međusobno konkuriraju.
Koalicija "Uspješna Hrvatska"
Čačicevci su nadomak mandatu, za koji promil, u 3. IJ, a drugdje je ispod 3%.
Izgleda da Linić ne uspijeva prikupiti znatniju podršku unatoč dobro poznatom i izraženom nezadovoljstvu članstva SDP-a u Rijeci stranačkom središnjicom. Uza svo nezadovoljstvo, izgleda da vjernost prvoj stranci kod birača ostaje snažna. Ta glasačka vjernost dosad je puno pota dolazila do izražaja kad su stranački disidenti pokušavali ostvariti samostalnu karijeru, naročito HDZ-ovi.
Također, Josipović je po svemu sudeći posve prokockao onu podršku javnosti, koju je kao predsjednik države uživao.
ORaH
ORaH ima šanse na mandat u 1. i 2. IJ (iznad 4%), te u 3. (iznad 3%).
Još početkom prošle godine, kad je rasla podrška ORaH-u u anketama i zabilježio uspješan nastup na izborima za EP, procijenio sam da privlači tri vrste birača.
1. Izvorno "zelene", u europskom smislu (članovi stranaka udruženih u Europsku zelenu stranku.
2. Razočaranje SDP-ove birače i druge razočarane lijeve birače.
3. One koji traže bilo kakvu alternativu vladajućem duopolu.
Pojava Živoga zida počela im je otimati glasače iz treće grupacije. Mogilizacijom na ljevici, da se ipak protiv HDZ-a podrži SDP, te pojavom Josipovićeve stranke, počeli su gubiti i birače druge grupe.
Onih iz prve grupe u Hrvatskoj (a i u drugim zemljama van grupacije EU15+EFTA) ima malo - maksimalno tri posto, a i oni su često anarhoidni ili deprimirani, pa i ne izlaze na izbore.
Marginalci
Ostali se (kao i "treći" u onim IJ gdje im ankete daju ispod 3%) mogu nadati u odličan finiš (u svijetu se to događalo; spominjao sam primjer Združene levice na izborima u Sloveniji 2014: u šest dana, od 1,3% na 6,0%).
Koalicija sadašnje i bivše stranke Ruže Tomašić svuda je ispod 2% glasova. To pokazuje, koliko je relativna stvar osobna popularnost političara (na što je ona računala, na osnovu golemog broja preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament prošle godine, kad je bila na koalicijskoj listi s HDZ-om, u ime svoje treće stranke).
Slično i stranka "Hrvatska zora" Milan Kujundžića. On je zamalo postao predsjednik HDZ-a, ali je prošle godine dvaput doživio izborne neuspjehe (kao nositelj liste Saveza za Hrvatsku na izborima za EP i na predsjedničkim izborima).
Stranka "AU ime obitelji" (isto ime i isto vodstvo kao mega-popularna udruga) nigdje ne prelazi čak ni jedan posto, što također govori o relativnosti osobne popularnosti, kao i problemima da se uspjeh u civilnodruštvenom aktivizmu pretvori u uspjeh na izborima.
Stranka "Pametno", jako prisutna u medijima, u 10. IJ je tek na 1,3%. Čini mi se neminovnim, jer nemaju bazu van Splita, a ni svi oni koji su za listu Marijane Puljak glasali u Splitu neće za nju glasati na izborima za Sabor. (Neće svi ni u Metkoviću za Most; ljudi nerijetko "cijepaju" glasove na izborima raznih nivoa.) Osim toga, pojavili su se prekasno.
A što nam kaže matematičko modeliranje?
Jutarnji list danas objavljuje prognozu rezultata izbora (u odnosu na ankete, imajte uvijek na umu: ankete nisu prognoze, iako ankete koristimo kao podlogu za prognoze!) na temelju matematičkog modeliranja, u koje ulazi nekoliko vrsta podataka.
Čitajući prezentaciju njihovih rezultata, treba imati na umu da tu osim suhoparne znanosti ima i dosta marketinga: promocija u interesu njihove grupacije (da dobiju financiranej za dalji rad - u čemu im želim uspjeh!) i novina u kojima objavljuju.
Oni pišu: »U dosadašnjim analizama pokazali smo kako su interakcija iskustva rata, razvijenosti općina i gradova (nezaposlenost i prosječni dohoci) te razine obrazovanja u pojedinom naselju važne odrednice biračkih preferencija u Hrvatskoj. Također smo razbili mitove o izlaznosti i urbano-ruralnom rascjepu kao odrednicama glasova za bilo koju političku opciju.«
O ovom posljednjem bila je polemika na visoko stručnom nivou s Aleksandrom Hadzivelkosom, doktorom matematike. Osobno ne ulazim u procjenu tko je u pravu, preteško za mene.
Koje podatke koriste? »rezultate prethodnih predsjedničkih, parlamentarnih i EU izbora, razne socio-ekonomske podatke o stanovništvu po općinama, naseljima i biračkim mjestima te, na kraju, prosjek svih relevantnih recentnih anketa kao korektiv modela.«
Na čemu se zasniva ideja korištenja takvih matematičkih modela (koju naravno nisu oni izmislili, nego je preuzeli iz naprednijih zemalja)?
»Razlog zašto je takav matematički model moguće kreirati krije se u čvrstim i sporo promjenjivim političkim stavovima većine birača u Hrvatskoj. Ti su stavovi u jakoj korelaciji s nizom socio-ekonomskih parametara koji opisuju biračko tijelo«
Koliko sam skužio njihov model (malo sam više po tome roštao prošle godine, kad su objavljivali procjenu za predsjedničke izbore), ona može biti dobra osnova za procjenu odnosa dvije dominantne snage (s pogreškama kao i u anketama), te valjda i za procjenu ukupne sklonosti da se glasa za "treće". A tko će biti ti treći, mogu procijeniti jedino na osnovu anketa - nikakva analiza prije tri mjeseca ne bi mogla predvidjeti uspon "Mosta".
Iako je vrijedno i zanimljivo imati matematički model, sve u svemu, nema tu neke posebne spoznaje, u odnosu na to do čega dolazimo prateći događanja i bez matematike. Znamo koja područja su "lijeva", koja "desna" isl..
Ovo je bitno, nasuprot lažnom utisku o egzaktnosti koji bi se iz načina prezentiranja mogao dobiti:
»Važno je naglasiti da na razini cijele zemlje postoje odstupanja s obzirom na manju i veću vjerojatnost ostvarivanja određenog izbornog rezultata. Tako za HDZ ukupan broj mandata može na razini Hrvatske varirati od 58 do 68, dok za SDP može varirati od 54 do 62.
to je ono, što su nam dale i tri ankete po izbornim jedinicama. Prema anketi 2X1, DK dobiva 68 (kad odbijemo dva koja su im pripisali jer su zaboravili odbiti neodlučne u preračunavanju), a KHR 55 (također odbivši jedan zbog te greške). To je dakle na gornjem i na donjem dijelu navedenog raspona.
Po P+ je odnos 63-60, a po IP 57-60, tu je DK za jedan manje od onog što navode kao donju granicu, ali ta je razlika minimalna.
Te su granice, zaista, uvelike ovisne o nekim trajnim strukturama naklonosti birača. Oko 75%, možda 80%, donijelo je odluku već do trenutka formalnog raspisivanja izbora. Oko 10% do 15%, tek u zadnjem tjednu kampanje. Kampanja je za tu četvrtinu neodlučnih. I tu onda o rezultatu odlučuju razni drugi faktori, koji nisu trajne strukture - sama vještina u kampanji idr..
Moguća varijacija u korist HDZ-a
Moguće je (ukazivao sam to i ranije u ovom nizu napisa) da zaista u anketiranj postoji određena pristranost na štetu HDZ-a (ali ne i drugih desnih stranaka), koji dobiva na izborima u prosjeku negdje oko dva posto više, nego u anketama. To je još uvijek u okviru mogućih slučajnih varijacija u uzorku, a imamo i premali broj slučajeva, pa ne možemo biti sigurni.
Jedan sudionik diskusije na forum.hr izračunao je raspodjelu mandata uz dodatak glasova HDZ-u i oduzimanje SDP-u, po anketi IP-a, ostavljajući ostale postotke, po izbornim jedinicama, istima.
Ovo je dobiveni rezultat za ukupni broj mandata u deset teritorijalnih izbornih jedinica:
Domoljubna koalicija - 61
Hrvatska raste - 54
MOST - 13
Bandić - 4
IDS - 3
ŽZ - 3
HDSSB - 2
Ako bismo uračunali još i moguću varijaciju zbog nesigurnosti uzorka, bio bi to još koji mandat više za DK a manje za KHR. i naravno, isto tako više za KHR a manje za DK u odnosu na onaj osnovni rezultat, ako pretpostavimo slučajnu varijaciju u suprotnom smjeru.
To je sve otprilike u onim granicama, koje navodi i matematičko modeliranje. Varijacije u postotku osvojenih mandata neki put mogu biti veće, od varijacije u postotku glasova.
Ova prednost HDZ-a dolazi, možda, iz "Shy Tory" učinka, naime opaćenog u svijetu da su prilikom anketiranja glasači desnih stranaka skloniji odbiti sudjelovanje (jer se boje posljedica isl.). Ipak, to nije sigurno. Ponekad se taj učinak pojavljuje i kod ljevičara (npr. glasanje za SKH-SDP 1992. i 1995.). Možda bi i sada tako moglo biti. Mnogi lijevi glasači su vrlo nezadovoljni ovom vladom pa im je neugodno reći da će za nju glasati (ali ipak hoće - glas "protiv", jak čimbenik i na desnici).
Druga prednost, koja svakako ostaje u korist HDZ-a, jest njihova velika prednost u broju članova i lokalnih organizacija. Oni mogu potaknuti svoje prijatelje, susjede i rođake, koji oklijevaju, da izađu na izbore i daju glas njihovoj stranci. To je taktika kojom se sve stranke služe, a ovog puta SDP vrlo intenzivno i organizirano, ali HDZ i druge stranke DK ostaju u znatnoj prednosti.
A treći čimbenik može biti varanje na izborima - kroz "glasanje mrtvih" i dvostruko glasanje birača iz BiH, koji imaju lažno prijavljeno boravište i u Hrvatskoj, pa glasaju dvaput (ili ne glasaju u BiH, jer tamo svakako HDZ pobjeđuje, nego u teritorijalnoj IJ). Taj je učinak bio vjeorjatno najjači 2007., a danas je nadajmo se marginaliziran. (Ali, taj je učinak odlučio nedavne prijevremene izbore za gradonačelnika Vrgorca.)
Zaključak: bitka za vladajuću većinu nastavit će se bez predaha
U Sabor bi dakle moglo ući između sedam i devet izbornih aktera; a koliko stranaka... ajoj, crklo bi i superačunalo to pokušavajući izračunati... A valjda ne više od 20 (ne računajući stranke nacionalnih manjina).
Bilo bi veliko iznenađenje, da jedna od strana "duopola" već nakon objave rezultata (uključujući predstavnike "dijaspore", odnosno Hercegovaca, i nacionalnih manjina) bude sigurna u prikupljanje 76 mandata odnosno glasova potpore u Saboru, koliko treba za vladajuću većinu.
Kako izgleda, ključno će biti kako će se ponašati izabrani zastupnici Mosta. Oko njih će, po svoj prilici, obje strane početi plesati i obećavati im brda i doline ako im daju podršku, već u nedjelju prije ponoći (kao i drugih "trećih"). Bit će zanimljivo pratiti kako će se oni držati slijedećih dana, tjedana i mjeseci.
Problem je Mosta danas, da strukturalno i programski uopće nije stranka. NEma stranačke ogranke, lokalne predsjednike, skupštine stranke isl.; faktički je labava konfederacija lokalnih grupa i pojedinaca.
Kako će se ponašati i što će biti s njima za godinu dana - nema smisla pokušati prognozirati. Sve je moguće.
A generalno sam veliki skeptik i pesimist glede budućnosti Hrvatske pod bilo kojom vladom.
Post je objavljen 06.11.2015. u 22:50 sati.