Kada sam bio mali, živjeli smo u zgradi, sjećam se da je tata uvijek hvatao mamu za guzicu kada smo se penjali uz stepenište.
Tako smo jedno veče došli od nekud kući, a mene stara brzo izvadila iz auta, uhvatila za ruku i potrčala gore u stan. Stari je ostao dolje zaključati Fiću. Znala je da će je šlatati ako nas sustigne.
Usput dok smo išli gore, prestigli smo susjedu, jbg. ne mogu se sad sjetiti kako se zvala, ipak je to bilo negdje davne 1984.
Stali mi ispred stana da mama otključa kad se u tom trenutku ugasilo svjetlo u hodniku.
Čujem ja ide stari uz stepenice:
- Gdje si stara (pljas po guzici)
Upali se svjetlo, a komšinica vrisnu:
- Joooj komšija...
- Oprostite, mislio sam da je moja Ljilja.
- Ništa, ništa komšija, vaša greška.
Stara i ja ušli u stan, a stari za nama crven ko paprika. Crkli smo od smijeha, a drugi dan nam se komšinica na kavi žalila kako ju stari Vlado izdrpo na stepenicama.
Post je objavljen 04.11.2015. u 16:30 sati.