Ovo je dopuna članku kojeg sam objavio prekjučer.
SAŽETAK:Rezultati anketa agencija 2X1 i P+ za 1. izbornu jedinicu, obavljenih gotovo istovremeno, dobro se poklapaju, osim za HDZ: To je dodatna potkrijepa da su rezultati potonje agencije, koji su puno bolje prezentirani, pouzdani, u okviru statističkih granica. Ankete nisu prognoze, ali na osnovu njih možemo praviti prognoze. Bilo bi poželjno da do izbora bude još jedna velika anketa po IJ, te nekoliko na manjem uzorku za cijelu zemlju.
Agencija 2X1 objavila je rezultate svoje ankete za prvu izbornu jedinicu. Tako su kompletirana istraživanja javnoga mnjenja za svih deset teritorijalnih izbornih jedinca, pa možemo zaključiti usporedbu s rezultatima koje je objavila agencija Promocija plus.
GRUBA GREŠKA AGENCIJE 2X1 U PRERAČUNAVANJU REZULTATA
Prije svega, oni ponavljaju vrlo grubu grešku u preračunavanju vlastitih rezultata u projekciju osvojenih mandata.
Ako jedna lista osvaja 4,9% od ukupno ispitanih, ali pritom je 17% reklo da ne zna za koga će glasati, onda moramo postotke preračunati, jer na izborima nema neodlučnih. Relevantan je postotak ne u odnosu na 100, nego u odnosu na 83. Ulazi u raspodjelu mandata i može osvojiti mandat. To je ovdje slučaj s Koalicijom rada i solidarnosti (KRS) Milana Bandića.
Isto je bilo u VI. izbornoj jedinici - "zakinuli" su za mandat ORaH i Most. Više je ljudi to zapazilo Skrenuo sam im pažnju na grešku na fb stranici, na što sam dobio odgovor da sam poznata komunjara.
S druge strane, tu je konstantna gruba metodološka geška, da ne pitaju posebno za koju bi koaliciju ljudi glasali, nego samo za pojedine stranke, pa onda zbrajaju. (Da li anketar stvarno nabraja posebno svih 8 stranaka koje su u DK, pet u KHR, pet u KUH te 14 u KRS!?)
DOBRO SLAGANJE REZULTATA DVIJE AGENCIJE U PRVOJ I.J.
Kako god, uzmimo postotke kao ozbiljne. Ovdje imamo povoljnu situaciju, da je istraživanje provedeno gotovo istovremeno kad i istraživanje agencije P+ za prvu IJ. P+ u prikazima navodi postotke u odnosu samo na one koji su odlučili, pa za usporedbu postotke koje navodi 2X1 treba pomnožiti faktorom 100/(100-17), jer je bilo 17,00% neodlučnih.
Usporedba - prvi broj je postotak po P+ a druga po 2X!.
KHR: 35,7 - 35,3
DK: 30,0 - 34,7
Most: 9,4 - 7,6
KRS: 5,8 - 5,9
ORaH: 5,6 - 6,1
Podjela mandata je potpuno jednaka, kad eliminiramo spomenutu pacersku grešku 2X1: KHR osvaja 6 mandata, DK 5, te Most, ORaH i KRS po jedan.
Veća razlika postoji samo kod HDZ-a. Nije ipak drastična. Za dve ankete vođene isti dan, koje bi vodila ista anketa istom metodologijom na uzorku od 1000 ispitanika, postoji oko 1% vjerojatnosti da u pojedinčanom rezultatu, za stranke koje su oko 30% razlika bude oko 4%.
STATISTIČKA NEPOUZDANOST I MOGUĆE POGREŠKE
Ovdje je još malo veća, ali čak i statistički, može se dogoditi. To je problem ocjenjivanja anketa, da se radi o statistici, koja unosi nesigurnost. I vrlo malo vjerojatno događaji (tipa, da baciš pet kocki i padne šest šestica - igrate li jamb? ) ponekad se dogodi.
Ali razlozi mogu biti i drugi, npr. metodske greške koje jedna ili obje agencije čine.
Prvi je očit, kako spomenuh: 2X1 naprosto zbraja glasove članica koalicije, a izgleda vjerojatno da postoji određeni čimbenik negativne sinergije.
Drugi čimbenik može biti određena metodska sklonost odnosno nesklonost u ponašanju ispitivača. Ranije sam to bio spominjao ovdje i neki su se smijali, ali stručna literatura to navodi kao uočljiv čimbenik. Pristran, neuvježban ili umoran ispitivač, iako neće naravno pitati "biste li glasali za one jugoslavenčine iz SDP-a?" ili "za one kriminalce iz HDZ-a?" (ili pak "za bilo koga od tih lopova i parazita"), može ipak svoj stav pokazati intonacijama glasa, i tako utjecati na ispitanika (da, recimo, ako je čvrsto za "prokazanu stranku" oklijeva pa kaže da je neodlučan, ili ako je neodlučan, da se složi sa stavom ispitivača).
Moguće je da kod P+ postoji todređena sklonost, predrasuda u korist SDP-a. Možda recimo zato, jer su njihovi ispitivači često studenti, s fakulteta i odjela čiji su studenti obično skloniji ljevici. Možda je to utjecalo na razlike, koje su se pojavile između rezultata anketa i rezultata izbora za EP 2013. i 2014., te u prvom krugu predsjedničkih izboga 2014..
Ipak, ako se to tada desilo, profesionalna agencija kao P+, koja djeluje više od deset godina i većinom je bila pouzdana, mogla je poduzeti određene mjere.
S druge strane, Agencija 2X1 još nova, a u prvom krugu predjedničkih izbora neslaganje njihovih rezultata s rezultatima izbora bilo je veće nego kod Ipsos Pulsa i Promocije Plus (pa čak i udruge "Potrošač"). Agencija direktno sudjeluje u kampanji protiv aktualne vlasti, a njezin vlasnik je kandidat HDZ-a na ovim izborima. To izaziva određenu skepsu.
UKUPAN REZULTAT U HRVATSKOJ
Ako pak sumiramo sve rezultate, prosječni rezultat u svih deset izbornih jedinica za agenciju 2X1 je 41,2% za DK i 34,9% za KHR. (Sumiranje je, kako sam spomenuo ranije i u članku na blogu, problematično jer su ankete rađene u razmaku od dva mjeseca).
Kod agencije P+, rezultati su 37,7% i 34,5%. (I ovdje pak postoji vremenski odmak, ukupno 17 dana).
Dakle se za KHR razlikuju za zanemarivih 0,4% (a pritom po 2X1 KHR dobiva više glasova, nego po P+), a DK više, ali ne radikalno, za 3,5%.
Razlika između KD i KHR je po 2X1 6,3% a po P+ 3,2%.
Mislim da je ovo slaganje dodatna potpora da je anketa, koju je provela P+, koja je bila kasnije, te su objavljeni mnogi podaci o metodologiji i rezultatima, pouzdana - onoliko, koliko ankete mogu biti, s obzirom na spomenute neminovne granice statističkih istraživanja.
KAKVE BISMO DALJE ANKETE TREBALI
Bilo bi pak idealno, da se provede još jedna anketa, koliko je moguće blizu izbora, te da bude provedena u kraćem vremenoskom roku, ne više od pet dana. Ograničavajući čimbenik za provođenje anketa je broj anketara, koji moraju obaviti velik broj poziva.
Bilo bi također izvrsno, da pred izbore imamo dnevne ankete, do 6. studenoga, svaka na uzorku od oko 1.000 uspitanika u cijeloj zemlji. Iako nisu pouzdane za pojedine IJ (jer se u svakoj ispita oko 100 ispitanika, pa su statističke granice greške prevelike da bi uopće imalo smilsa navoditi rezutate), one mogu pokazati određeni trend.
Ako npr. između 27. i 31. listopada bude napravljena velika anketa, na uzorku 10.000, pa koalicija A dobiva u prosjeku 35,3% (a imamo i podatke po IJ), a anketa provedena u petak 6. studenoga pokaže rezultat 37,5% ili 33,1%, možemo procijenit da postoji trend rasta odnosno pada zbog onih koji se odlučuju ili predomišljaju u posljednjim danima. Pa onda pretpostaviti, da se otprilike simetričan pomak događa u svim IJ, ako je dakle u nekoj IJ koalicija A u velikom istraživanji dobila samo 25%, sada je možda sad na 27% ili 23%.
Pri čemu naravno uvijek ostajemo u okviru statističkih nesigurnosti.
Pisat ću još o nekim zkaljučcima i prognozama, koje se mogu dati na osnovu ankete P+.
Post je objavljen 25.10.2015. u 20:43 sati.