Marketing
Hakiranje mozga
Godina je 2035. Prije odlaska na posao, kako bi vam glava bila osigurana, prije odlaska na posao na nju stavljate svoj Brain Security Hat (BSH). U međuvremenu ta je kapa postala dio kulturne slike svakoga tko radi u polju osjetljivih signala jer štiti podatke vlasnika mozga od hakera.
Čini li vam se gornji detalj poput kakve uvodne scene distopijskog SF romana? Ipak, obzirom na nedavne, gotovo revolucionarne, događaje u tehnologiji očitavanja moždanih valova, ideju o budućnosti u kojoj ljudski mozak može biti hakiran valja ozbiljno razmotriti.
Zašto? Posljednjih godina istraživanje moždanih valova strelovito postaje glavna aktivnost modernog društva. EEG tehnologija postoji već godinama ali kakva je stvarna priroda moždanih aktivnosti i elektroničkog potpisa koga proizvodi lubanja svakog pojedinog čovjeka? Kod svakog čovjeka taj ee potpis drugačiji čime to postaje sigurna identifikacija svakog pojedinca, recimo nešto ao današnji elektronički potpis ili još bolje kao OIB.
Ukoliko signale mogu otkriti metalne elektrode pitanje je zašto ih ne bi mogao otkriti i neki daljinski uređaj?
Pitanje je i što ti signali govore o tome o pojedincu, što radi, što misli ili kakve su mu namjere?
Kako bi bolje razumjeli potencijalnu prijetnju u budućnosti kad gdje hakeri jednog dana na daljinu pokušaju hakirati vaš mozak i integrirati ga u svoj mozak, u ovom ćemo nastavku iznijeti zanimljive razgovore s neurolozima, stručnjacima za informacijske sustava kao i bivšim CIA neurologom.
Pogađate, pretpostavka je kako netko na daljinu može hakirati vaš mozak, pa ako se odlučile pročitati čitav tekst shvatit ćete i zašto.
Kontrola predmeta pomoću mozga
Vjerovali ili ne ali industrija već danas koristi moždane valove za kontrolu ne samo dječjih igrački već i bespilotnih letjelica, dronova. Savršen primjer ove tehnologije je mozgom kontroliran helikopter "Orbit" koga proizvodi tvrtka "Puzzlebot".
Dok gledate kako netko kontrolira igračku stječete dojam kako osoba letjelicu kontrolira mislima.
“Stvarnost je zapravo slična jer igračka čita jednostavne moždane valove i ravna se koordinatama kako se osoba koncentrira i prenosi pažnju na okolinu.” objasnio je Steve Castellotti CEO tvrtke Puzzlebox u Huffington Post-u .
“... radiš li domaću zadaću iz matematike ili prevodiš li na strani jezik ili u glavi imaš bilo kakav kontinuiran tijek misli. To se može poput ritma koga udara bubanj može prezentirati na snimci moždanih valova. Pa tako možeš izabrati da se isti električni signal koristi i za upravljanje leta helikopterom. Dakle, nije važno ono što misliš, važno je samo da su ti misli vrlo usredotočene na jednu središnju stvar …”
Najkasije do 2020 s računalom ćete komunicirati isključivo pomoću misli
Tijekom 2012 i 2013 spomenuti koncept koristi povišene moždane valove signalizirajući “usmjereno razmišljanje" koje kontrolira igračka što su na tržštu u međuvremenu postale pravi hit. Navedimo samo nekoliko primjera igračaka izbačenih u tom razdoblju na tržište:
• Star Wars Science Force Trainer ili Mindflex toys collection – oboje dopuštaju kontrolu kretanja male lagane lopte.
• Neural Impulse Actuator razvio OCZ Technology koji omogućuje programerima igara na Windows PC tehnologiji direktno sučelje mozga i računala, sve pomoću moždanih valova uključenih u računalni softver.
• MindSet tvrtke NeuroSky je EEG set slušalica koji programerima dozvoljava razvoj softvera koji se temelji na moždanim valovima.
Neurosky, proizvođač MindSeta, također je realizirao čitav niz pomalo smiješnih igračaka kao što je npr. Necomini, smiješne fuzzy mačje uši koje se pokreću pomoću nositeljovih "emocije" (bez kojih se uši ne možete podići na gore).
I dok noviteti na tržištu igračaka zabavljaju djecu i odrasle, zapitajmo se kakve su njihove posljedice za budućnost?
Jesu li moždani valovi upotrebljivi za nešto više od pukog utvrđivanja proživljava li netko iskustvo fokusiranih misli i može li se s takvim senzorima saznati više o osobi koja ih koristi?
Psihologija osjeta i emocija
Prema dr Decontee Jimmeh, zajednica certificiranih neurologa na neurološkoj klinici Norwood Medical Center, na temelju EEG osjetljivih električnih aktivnosti ljudskog mozga, mogu se otkriti zanimljivi podaci o osobi i njenoj osobnosti. Međutim, umjesto jednostavnim slušanjem moždanih signala koje emitira osoba, dr Jimmeh objašnjava kako se promatranjem obrazaca prepoznavanja moždanih valova mogu prikupljati i važni podaci o "neurološkom ponašanju" osobe u specifičnim situacijama.
Kao i kod EEGa, u mozgu se pobuđuju potencijali i snimaju se njegove električne aktivnosti. Međutim, potencijali tako pobuđenog mozga proizvode novi poticaj (npr vizualni ili slušni podražaj) koji nema veze s prvobitnom spontanom snimkom dobivenom EEGom. Snimke tih novih poticaja zaključane su u vremenske valne oblike i nastavljaju se novim poticajem i njegovim odgovarajućim neurobihevioralnim odgovorom.
Jednom riječju, to znači kako svaki takav vanjski podražaj u mozgu stvara i uzastopno ponavlja niz aktivnosti koje nemaju veze sa stvarnom situacijom okoline u kojoj se osoba nalazi, što znači da tako pobuđena osoba razmišlja o nekim posve drugim stvarima i situacijama.
Iako vam sve ove informacije neće točno reči što osoba razmišlja, niti će otkriti određene psihološke profile, one vam ipak mogu pomoći predvidjeti kako će osoba vjerojatno djelovati prema određenim podražajima. Pa bi vam takvo vanjsko upravljanje moglo pružiti čitav niz informacija o osobini ličnosti koje će vam omogućiti da točno predvidite kako će osoba reagirati u nekoj situaciji. Ukratko, tako zapravo dobivate psihološki profil osobnosti određene osobe.
“... Postoje dokazi kako bolesnici s depresijom imaju snimke s nižom amplitudom. Emocije potječu iz dubljih, primitivnijih, dijelova mozga, kao što je limbski sustav. ali do naše svijesti dolaze preko korteksa. Dakle, teorijski gledano, elektrode unutar lubanje bi mogle snimiti valne oblike koji se odnose na emocije.
Trenutno se snimanje moždanih valova radi elektrodama smještenima na kožu ali … Što bi trebalo napraviti da se sve ove moždane aktivnosti snimaju na daljinu?
Hakiranje mozga
Kako biste dobili ideju o tehnologiji uređaja kojim se danas čitaju moždani valovi, istoj onoj koju danas koriste proizvođači igračaka, razgovarali smo s dr Adriane Randolph, profesoricom na Kennesaw State University, osnivačem i ravnateljicom BrainLab University. Na BrainLab, Dr. Randolph je istraživala sučelje između mozga i računala – Brain Control Interface (BCI) i koje tom komunikacijom upravlja. Istraživala je kako se ono može iskoristiti da bi se pomoglo ljudima vezanima za kuću i osobama koje imaju amiotrofičnu lateralnu sklerozu - amyotrophic lateral sclerosis (ALS).
Dr Adrian Randoph je na BrainLab nedavno razvila Brain Control Interface za Google Glass koji korisnicima omogućuje aktiviranje ciklusa brisanja i odabira događaja direktno pomoću misli.
U 2011 TEDx govor, dr. Adrian Randolph opisuje ljudski mozak kao "konačni daljinski upravljač".
Dr. Randolph objasnila je kako već postoje istraživanja pod nazivom "neuro-marketing" u kojima tvrtke pomoću neuroloških pokazatelja žele kod potrošača stvoriti bolji osjećaj o proizvodima, sve kako bi konzumirali reklamirane proizvode, čime cilj nije ono što želi potrošač i što on govori o proizvodu.
U osnovi, koristi se neuro-fiziološki alat kako bi se ušlo u način razmišljanja potrošača.
“Tradicionalno, stavit ćemo vas u fokus grupe i postavljati vam hrpu pitanja u kojima sadrže mnoštvo pristranosti, a koje će tada vaš svjesni dio mozga koristiti pri kreiranju vaših odgovora. Istu reakciju možemo postići praćenjem vaših moždanih valova, nadzorom vaših očiju koje prate gdje ste ili kamo gledate, prateći vaš puls i sve druge načine koje nam nudi naše tijelo.”
Dr. Randolph objasnila je kako ta istraživačko stupnjeva tehnologija koristi kapu za plivanje na kojoj se nalazi aparat prekriven elektroda koje dodiruju kožu lubanje, a sve je to preko serijskog kabla povezano sa bio-pojačalom.
Bio-pojačalo je ono što istraživačima pruža čišću verziju vrlo niske amplitude moždanih signala pokupljenih uz kožu. Dr. Randolph opisuje kako znanstvenici mogu identificirati određene radnje ili ponašanja gledajući na kojim se frekvencijama moždani valovi mijenjaju u bilo kojem trenutku.
Na primjer signal povezan sa pokretom manje, MU [val] iznosi oko osam do trinaest herca.
Prema Dr. Randolph, jedan od najznačajnijih problema povezan s niskim amplitudama signala iz glave je to što su senzori vrlo osjetljivi, pa će tako oni pokupiti električne aktivnosti u sobi na drugim frekvencijama, kao što je 60 Hz signal koji dolazi iz zaslonu računala ili električne utičnice. Zato taj signal treba filtrirati pomoću hardware-a i software-a koji se koristi u analizi moždanih valova.
Neki istraživači idu tako daleko da koriste tzv. Faraday-ev kavez, ali mi radimo na stvarnom svijetu aplikacija, a većina od nas ne ide okolo nosio bakreni kavez ...
Pružaju li moždani valovi korisne informacije?
Važnije je pitanje, naravno, je li ili nije moguće za bilo koga izvan sistema - bio to futuristički haker moždanih valova ili neka vladina agencija koja koristi hakiranje moždanih valova - očitavanje moždanih valova jedne osobe i kako zapravo izvući korisne podatke o namjerama osobe ili o njegovim mislima?
“Mnogi puno pametniji ljudi od mene već su prije identificirali područja mozga povezana sa kretanjem, vizualnom pažnjom, prosudbama i sličnoi, ali to je tek prvi sloj. Drugi sloj dolazi od ljudi koji su godinama radili na obradi signala, filtriranju i različitim algoritmima. Zato, znate li gdje treba tražiti ne trebate nužno sami kreirati neku od tih stvari (algoritme) već ih jednostavno možete koristiti.”
Međutim, dr Randolph također objašnjava kako nije tako jednostavno izvaditi tu informaciju iz nečijeg cjelokupnog profila moždanih valova.
Istraživačima još uvijek treba ciljani pristup kako bi skenirali pravo područje u mozgu, te kako bi dobili detaljnije informacije o tome što se tamo događa.
“Napravit ću istraživanje gdje ću skenirati čitav mozak dok netko nešto radi, na primjer gleda video i tada ću pogledati osvijetljena područja. Na temelju toga mogu reći:
Dobro, to su područja povezana s jezikom, pažnjom, kognitivnim opterećenjima ili pokretom, pa ću potom pokušati smisliti što je njihov misaoni proces. Ipak, kako je sve povezano ne može se reći da je s obzirom na osvijetljena područje, to onda što osoba radi ili što osoba misli. To je vjerojatno povezano s radom prethodnih algoritama o kojima sam govorila ali sve je to vrlo osjetljivo pitanje jer te stvari ne znamo sa sigurnošću.”
Dr. Randolph opisala je svoj pristup kao pokušaj raspoznavanja signala osobe na stadionu punom ljudi:
“Postavite li mikrofon u sredini stadiona, zbog ostale buke jedva možete čuti osobu, ali date li osobi mikrofon da govori, možete je jasno čuti.”
Slično tome je i pitanje gdje na tjemenu postaviti senzore, kako bi se jasno izdvojio signal određenog područja u mozgu i koja je vrijednost informacija koje sun a taj način uhvaćene.
Poanta svega je kako trenutno stanje tehnologije zahtijeva onoliko elektroda koliko je moguće fizički postaviti što bliže području mozga u kome se aktivnost događa. Nadalje što možete iz mozga dobiti jer je količinu korisnih informacija vrlo mala. Upitana zna li bilo koje istraživanje prijenosa na daljinu koje daje iste podatke kao elektroda i kabel, dr Randolph je rekla kako vjerojatno postoji znatan interes za tu vrstu današnje tehnologije.
“Ne sumnjam kako ljudi o tome razmišljaju, ali smatram kako je sada ipak osnovno pitanje završetka strujnog kruga. Da biste pročitali tu električnu aktivnost, najvažnije je dobiti temelj kako bi se dovršio taj put. Dakle, morate nekako kontaktirati kožu.”
“Guger Tech posjeduje tehnologiju "Sahara" koja koristi sustav suhih elektroda, ali je još uvijek potreban kontakt s kožom. Nemam još informacije kontaktira li se s tjemenom na neki drugi način.”
Upitana postoji li tehnologija koja bi na tjemenu mogla osjetiti električne impulse na daljinu, dr Randolph je odgovorila:
“Morali bi razgovarati s elektroničarom, ali na rubu mojih saznanja je da postoje različite vrste voltmetara i elektronskih spektrometra koje možete držati u sobi i vidjeti postoji li električna aktivnost. No takav način očitanja je za sada pregrub. Ipak, osjećam kako nije teško pročistiti signal kako bi se on učinio osjetljivijim. Ne kažem da to nije moguće ali ne vjerujem kako su moji napori usmjereni u tom pravcu.“
Uvjet za tako što bilo bi mapiranje bazom podataka koja sadrži popis svih aktivnosti uzoraka mozga povezanih s određenim osjećajima i mislima, ali prema dr Randolph, to je sljedeći korak koji se još nije dogodilo.
“To je još uvijek veliki korak koga moramo napraviti a tamo stižemo preradom i skladištenjem podataka jer to je potrebno da bi izgradili takav veliki sustav prepoznavanja sistema. Međutim, smatram kako trenutno putovanje do tog cilja i nije tako daleko. Mislim, kako bi baš zbog toga potencijalni haker mogao imati dodatnu motivaciju. Kada dođemo do točke da iz nečijeg mozga možemo zaista dobiti sve te informacije, tada to može imati velike posljedice. Obzirom, da Predsjednik koristi takav sustav i šalje signale putem nekog senzora, samim time netko zaista postaje zainteresiran da sve to hakira.“
Špijunski san o čitanju misli
Tamo gdje završava akademska znanost, običnu počinju znanstvenici okupljeni oko državnih laboratorija širom svijeta.. A to je itekako istinito u vezi sa istraživanjima moždanim valovima.
Prema dr Christopher Green, profesor neuroznanosti i suradniku klinike na Wayne State School of Medicine, bivši znanstveni analitičar u CIA, tvrdi kako već postoje istraživanja koja pokazuju uspješnu ekstrakciju realnih podataka iz mozga osobe na temelju analize moždanih valova.
Dr. Green ukazuje na pokuse u istraživanjima na Oxford-u, Berkley-u i Sveučilištu u Genevi u 2012 pod nazivom: On the Feasibility of Side-Channel Attacks with Brain-Computer Interfaces, gdje su istraživači bili u mogućnosti uspješno ekstrahirati ATM pin kod iz subjekta uma. Dr. Green objašnjava:
“Kratki sažetak: ATM & i dekodiranje PIN koda bankovne kartice.
Subjekt stoji kod bankomata i razmišlja o broju svoje bankovne kartice. Te signale presreće i čita "Side Channel" (elektrofiziološki žargon) - špijunski kanal za snimanje informacija.
Fatalni tok: postoji puno lakši način da se učini isto ... ovo se radi samo ako netko posjeduje prethodne EEG podatke o cilju ... "čitanje" ili "potraga" na poznatom popisu riječi, brojeva, i tako dalje. Međutim, takav korak je nepotreban ukoliko dođe do navedenog istraživanja.”
Prema dr Green, materijal iz prethodno navedene studije vrlo je brzo proslijeđen agencijama poput DARPA i CIA, a istraživanje je iznimno dobro prihvaćeno.
Ono što impresionira je koliko se takvo rubno istraživanje čini bliskim jer … sve se temelji i odvija na analizi sirovih moždanih valova subjekta i interpolaciji doslovnih misli na temelju poznatih uzoraka. Prema Dr. Green to nije daleka budućnost, potrebno je samo 20 do 30 godina.
“Sigurna sam kako je istraživanje u određenoj mjeri nastavljeno, ali u kojoj, ne znam. Mogu samo reći da po mom mišljenju treba daljnje istraživanje od najviše 5 godina i par milijuna dolara . A rad na tom području se odvija ubrzano i u drugim laboratorijima, ne samo na Oxfordu, Berkeleyu i Ženevi ... i na njega se može utjecati. Pitanje je samo tko to želi i koja bi tada bila njegova stvarna vrijednost?”
U stvari, to se može povezati s tezom dr Randolph kako komercijalizacija takve tehnologije može biti puno brža no što se očekuje, pogotovo ako netko tamo može identificirati svaku realnu vrijednost u sposobnosti da uđe u um pojedine osobe. Za sada se možda čini kako stvarna vrijednost nije u komercijalnoj sferi već samo u svijetu inteligencije međutim ...
Sve te trenutno postojeće tehnologije istovremeno su i briljantne i zastrašujuće Za sada one mogu samo zamisliti što uistinu postoji u svijetu tajnih istraživanja iz području ekstrakcije podataka moždanih valova i što bi to moglo značiti za privatnost mozga u budućnosti.
Mislite li kako će jednom istraživači mozga biti u stanju razumjeti specifične misli iz obrazaca mozga te će to predstavljati sigurnosnu prijetnju?
Je li takvo fino podešavanje analize moždanih valova uopće moguće?
Podijelite svoja mišljenja o tome u komentarima.
Post je objavljen 22.10.2015. u 02:10 sati.