FED ili Sustav Federalnih Rezervi je privatna institucija ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u US. FED je privatna banka osnovana 1913. od strane Kongresa i u vlasništvu je:
- Rothschild Banks of London and Berlin (Rothschild),
- Lazard Brothers Bank of Paris, France,
- Israel Moses Sieff Banks of Italy,
- Warburg Bank of Hamburg, Germany and Amsterdam, Netherland,
- Kuhn Loeb Bank of New York, US,
- Lehman Brothers Bank of New York, US,
- Goldman Sachs Bank of New York, US,
- Chase Manhattan Bank of New York (Rockefeller), US.
J.F. Kennedy potpisao je Izvršnu Naredbu # 11110 na temelju koje je odštampao 4.292.893.815 dolara sa natpisom "UNITED STATES NOTE" umjesto "FEDERAL RESERVE NOTE". Na taj način želio je praktički izbrisati javni dug koji je nastao zbog novca koga Privatna Centralna Banka - Federal Reserve izdaje iz ničega a posuđuje državi uz kamate.
Ubrzo nakon potpisane naredbe JFK je ubijen a novčanice su povučene iz opticaja. Ubojstvom JFK lihvari su spriječili stvaranje nekreditnog novca.
Važno je napomenuti kako Akt o Federalnim rezervama ima rok trajanja od sto godina te istječe za kratko vrijeme.
Treba li u toj činjenici treba tražiti povode narasloj nervozi New Word Ordera?
Poljska je jedina država EU koja nije ušla u recesiju već je u razdoblju najveće krize čitavog Europskog okruženja bilježila gospodarski rast. U čemu je bila poljska tajna?
Otpisali su 18% nenaplativih kredita i tako istu količinu novca zapravo poklonili svojim poduzećima i građanima. Umjesto da ulete u recesiju poput ostatka EU, sve kako bi pokazali da su nacionalne države nesposobne same odolijevati tržištu, Poljaci su se usudili pokloniti novac vlastitim građanima i tako izbjeći recesiju.
Nakon toga je srušen zrakoplov u Katinskoj šumi u kome se nalazilo gotovo čitavo poljsko rukovodstvo koje je putovalo na komemoraciju pokolja gotovo svih poljskih viđenijih intelektualaca i vojnika kog je napravila Sovjetska Crvena Armija što je u savezu sa nacističkom Njemačkom 1939. okupirala Poljsku.
Kina takvih kredita ima 50%.
Argentina ih također oko 50%. Zamislite, Argentina je poput Poljske ispratila MMF stručnjake nogom u guzicu iz svoje države.
Većina obiteljskih kuća u Hrvatskoj, u socijalizmu za bivše države, izgrađena je kreditnim novcem. Međutim, zbog visoke inflacije i nevezivanja kredita za konvertibilne valute, vraćeno je tek manje od 20% posuđenog novca. Ostatak je bio poklon.
"Društveni stanovi" su početkom 90-ih "privatizirani" otkupom za manje od 20% realne vrijednosti. Ostatak je bio poklon građanima koji su u njima živjeli dobivši ih od poduzeća.
Zahvaljujući posljedicama još tad poklonjenog novca, hrvatski građani još uvijek odolijevaju krizi bez obzira što vlast u predizborne svrhe tvrdi kako je kriza prošla i tek što nije započelo blagostanje.
Dakle, mi i te kako dobro znamo što je to novac na poklon. Znaju to i pretvorbeni tajkuni koje nitko ne smije pitati otkud im prvi milijun jer baš taj prvi milijun je nekreditni novac. Novac koji je poslužio kao odskočna daska ne samo navedenim poduzetnicima već i mnogim nenavedenima bilo za njihove potrebe bilo za posao.
Hrvatska država i danas poklanja novac. To su poticaji u poljoprivredi i druge subvencije u raznim gospodarskim granama. Ali, iako poklonjen, taj novac nije nekreditni jer je stvoren kao kredit i ne povlači za sobom sve one dobre posljedice koje nosi pravi nekreditni novac.
Jedini način stvaranja novca u svijetu danas je dug. U cijeni svakog proizvoda sadržana je kamata koju plaćaju svi u lancu:
- Seljak u Ekvadoru digao je kredit kako bi pobrao banane,
- Otkupljivač je digao kredit kako bi ih otkupio,
- Brodar je digao kredit kako bi izgradio brod,
- Uvoznik je digao kredit kako bi platio banane,
- Trgovac je digao kredit kako bi ih kupio od uvoznika a prije toga i kredit kako bi izgradio trgovački centar.
I tako dalje …
Zato je zapravo gotovo nemoguće utvrditi realnu cijenu bilo kojeg proizvoda.
Kada se novac ne bi stvarao kao dug, imali bismo realne cijene roba koje bi bile višestruko niže ali bi onda onih osam banaka s početka price ostalo bez zarade. A to je u međuvremenu postao i glavni i najveći problem ćitave planete koju zovemo Zemlja.