Helena Petrovna Blavatsky
Glas tišine
Praktični Okultizam
Druga knjiga iz biblioteke Tragovi predstavlja čitatelju dva djela H.P.Blavatsky: “Glas tišine” i “Praktični okultizam”. O ovoj autorici i njenom djelu potrebno je reći nekoliko riječi jer ono, hvaljeno koliko i napadano, voljeno koliko i prezirano, ostavlja za sobom duboke tragove.
Helena Petrovna Blavatsky rođena je 12. Kolovoza 1831. Godine (31. Lipnja po starom ruskom kalendaru) u Ekaterinoslavu (danas Dnjepropetrovsk) u Ukrajini, kao kćer Petra Aleksijevicha von Haha i Helene Andrejeve. Unuka je, po majčinoj strani, Tajnog savjetnika Andeya Mihailovicha de Fadeyeva i princeze Helene Pavlovne Dolgorukove, koja je nadzirala njeno školovanje u Saratovu i Tiflisu. U ranoj je mladosti mnogo putovala Zapadnom Evropom u društvu svoga oca. Također, već u ranom djetinjstvu iskazuje čudnovate psihičke sposobnosti.
U 17. Godini udaje se za mnogo starijeg Nikifora V. Blavatskog kojeg ubrzo nakon vjenčanja napušta i putuje najprije u Tursku, pa zatim Grčku, Egipat i Francusku, 1 1851. Godine susreće u Londonu svoga učitelja. Potom odlazi u Kanadu, Sjevernu i Južnu Ameriku, a 1852. Na Cejlon i u Indiju; tom prilikom, međutim ne uspijeva joj ući na Tibet. Ipak, zajedno sa svojim učiteljem na Tibet odlazi 1868., boraveći tada ponovno i u Indiji. Nakon brojnih putovanja koja su, uz navedena mjesta, obuhvatila gotovo čitav svijet, 1874. godine počinje pisati, braneći izvorne spiritualističke pojave.
8. rujna 1875. Godine utemeljuje Teozofsko društvo, zajedno sa pukovnikom H.S.Olcottom, Williamom Q.Judgeom i drugima. Ono ubrzo izrasza u veliku
intelektualnu snagu i dugo vremena ostaje filozofskom školom po svojoj unutarnjoj ezoterijskoj suštini. Kolika je snaga te “ideje” vidi se iz činjenice da iz Teozofskog društva tijekom vremena nastaje 15-tak pokreta, od kojih neki i danas djeluju. To je potvrda da unutarnja snaga jedne čiste ideje nužno mora u budućnosti izrasti i postati kulturološkim fenomenom koji će potaknuti moralne, intelektualne i duhovne snage na kreativno i aktivno djelovanje.
Učenje koje iznosi H.P.Blavatsky ne može se nazvati izvornim radom, ograničenim i samovoljnim, niti se može ustvrditi da ona nešto izvlači iz zaborava, jer nikada ništa nije zaboravljeno, već je ispravnije kazati da ona skida djelić koprene kojom se tokom vremena zaštitilo “znanje”. To potvrđuju i njene vlastite riječi: “Mi samo prenosimo iskru”. (Razotkrivena Izida, Nauka, str.29).
H.P.Blavatsky postavlja ciljeve društva na univerzalnim načekima filozofske škole:
1. Stvaranje bratstva ljudi bez obzira na rasu, vjeru i spol, društveni položaj i boju kože
2. Uporedno izučavanje religije, filozofije i znanosti
3. Istraživanje neprotumačenih zakona prirode i neistraženih čovjekovih moći.
Njeno prvo veliko djelo je (Razotkrivena Izida) koja je objavljena krajem 1877. ; “Tajna doktrina” izlazi 1887., a iste godine H.P.Blavatsky osniva ezoterijsku školu. 1889. Pojavljuje se “Ključevi teozofije i Glas tišine”. Umire 8. Svibnja 1891. U Londonu.
Članci, upute i komentari H.P.Blavatsky objavljivani su u časopisima Lucifer i Path (Put). Oni, kao i neki drugi zapisi, izlaze 1958. Godine pod nazivom Sabrana djela. Jedna od takvih kompilacija njenih izvornih tekstova je i Praktični Okultizam.
Post je objavljen 29.08.2015. u 09:48 sati.