Makrobiotička prehrana mnogo je više od samog plana prehrane. To je način života, koji, uz balansiranu prehranu i jednostavnost pri jelu, uključuje i brigu o duhovnoj ravnoteži i harmoniji s prirodom.
U osnovi, riječ je o ljudskom putu usklađenom s prirodom i kozmosom, koji vodi unutrašnjoj ravnoteži, ali i postizanju optimalnog ljudskog zdravlja.
Pojam makrobiotika prvi put se spominje još u zapisima iz Hipokratovog vremena, a u novije vrijeme prihvaćena je širom svijeta, najčešće od strane osoba kojima su dijagnosticirane bolesti za koje konvencionalna medicina nema rješenje, poput karcinoma.
Osnovni principi makrobiotike
Osnove makrobiotičke prehrane nalaze se u principima yina i yanga, drevne istočnjačke filozofije, koja spajanjem međusobno suprotnih energetskih sistema postiže jedinstvo.
Yang predstavlja pozitivni, muški princip, i odgovara slanoj, prženoj i mesnoj hrani, dok yin, koji simbolizira negativni, ženski princip, odgovara slatkoj, kuhanoj i mliječnoj hrani.
Makrobiotika uključuje konzumiranje namirnica koje imaju izrazito uravnotežen odnos ovih suprotnosti, dok se navedeni ekstremi trebaju izbjegavati.
Osim principa koji se tiču prehrane, makrobiotika uključuje i neka druga pravila:
Redovita fizička aktivnosti i opuštanje te slobodno vrijeme na suncu i zraku trebali bi biti vaša svakodnevica.
Osim toga, posebna pažnja posvećuje se čistoći doma, odabiru kozmetike i odjeće iz prirodnih materijala te održavanje ravnoteže kože (tuširanje mlakom vodom, koje ne smije trajati predugo).
Makrobiotička prehrana
U makrobiotici, preporučljiva je primjena organskih i bio uzgojenih cjelovitih namirnica bez pesticida, umjetnih gnojiva, konzervansa, hormona ili genetski modificiranih namirnica. Pri tome se prednost daje lokalnim i sezonskim namirnicama.
Uz navedeno, principi makrobiotičke prehrane uzimaju u obzir i način na koji se hrana konzumira (hranu je potrebno dobro prožvakati kako bi se bolje probavila, a hranjive tvari apsorbirale), ali i priprema (samo tradicionalne metode: kuhanje, pečenje i pirjanje).
Poželjna ishrana, prema makrobiotičkim mjerilima, uključuje:
Cjelovite žitarice (uključujući smeđu rižu, ječam, zob, raž, kukuruz i puno zrno pšenice), koje trebaju činiti 50-60% dnevnog unosa hrane. Prednost se daje integralnim žitaricama, no mogu se konzumirati i male količine rafiniranih žitarica.
Svježe povrće, kuhano, pirjano, a povremeno i sirovo, predstavlja 25-30% dnevnog unosa hrane. Poželjan je dnevni unos kupusa, prokule, cvjetače, kelja, blitve, luka i bundeve.
Otprilike 5-10% dnevnog unosa hrane čine mahunarke, te proizvodi od soje, kao što su tofu, tempeh i natto. Od povrća iz mora, preporučuju se: wakame, hiziki, kombu i nori.
Poželjno je obrok započinjati juhom, u količini od jedne do dvije šalice dnevno, koja se može pripremiti od svih gore navedenih sastojaka. Najčešće se preporučuju juhe koje sadrže miso (pasta od sojinog zrna), povrće i grah.
Riba i morski plodovi koriste se iznimno, ne više od jednom tjedno.
Upotrebljavaju se biljna ulja, a osobito maslinovo, sezamovo i sojino. Hranu je povremeno prihvatljivo zasladiti sirupom od smeđe riže ili sladom, a može se koristiti i prirodno prerađena morska sol. Tamari sojin umak dozvoljeno je koristiti kao začin.
Kod makrobiotičke prehrane potrebno je izbjegavati:
Meso, osobito masno meso
Mliječne proizvode
Sol i šećer
Gazirana pića, alkohol i kofein
Rafinirano brašno, ulja i sladila, sintetičke arome, hormone i konzervanse
Genetski modificirane namirnice
Perad, krumpir i tikvice
Prednosti i nedostaci makrobiotičke prehrane
Makrobiotička prehrana bogata je vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama. Ovakav način prehrane povezuje se s manjim rizikom od dobivanja bolesti srca, raka, dijabetesa i hipertenzije
Zbog ograničavanja nekih namirnica, ovakav način prehrane može biti manjkav, te može dovesti do nedostatka kalcija, vitamina D, vitamina B12 i željeza. Iz ovog razloga, ne preporučuje se djeci, adolescentima, trudnicama i dojiljama.
#A
Post je objavljen 26.08.2015. u 17:54 sati.