Marketing
Plašitelji
Iz povijesti zalaganja za plastiku
Zalaganje za plastiku i promicanje tog modernog i danas nezamjenjivog materijala, nije neka novost u Hrvatskoj. Davno je tu "bitku s vjetrenjačama" ili kako zna sam često reći "protiv 'zelenih mirova'" krenuo prof.dr.sc. Igor Čatić, jedan od osnivača Društva za plastiku i gumu 1970. godine. Više o tom vrijednom profesoru i znanstveniku možete pročitati u postu: Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić. Ovaj blog i njegov autor, upravo inspirirani radom profesora Čatića, pokušava slijediti trag i nastaviti s promicanjem plastike - najekološkijeg materijala današnjice.
Sada Vam prenosim jedan u nizu od brojnih članaka profesora Čatića iz 2010. godine, kada je objavljen u Vjesniku, aktualan tada jednako kao i danas. Vrijedi se podsjetiti.
Plašitelji
Piše: prof.dr.sc. Igor Čatić
Vjesnik, 14. siječnja 2010.
Najbolji opis napora na području promicanja ideje o »održivom razvoju« u 2009. pročitao sam u Vjesniku u tekstu 'E-pačja škola' (30. prosinca 2009.).
Znanstvenici su zauzeti pisanjem članaka na jednom jedinom jeziku za baze podataka u pretežito jednoj zemlji. Stoga ne stižu promišljati o svom poslu na drukčiji način nego koliki je faktor odjeka (IF-faktor) tog i tog časopisa i je li u bazi »CurrentContents«, eventualno »Web of Science«. O tome im stvarno ovisi znanstvena i stručna budućnost.
S novinarima je sličan problem. Sve manje je informacija koje potječu iz izvora napisanih na nekom drugom jeziku, osim »službenog« jezika znanstvenika i novinara. Sve se manje čitateljstvo i slušateljstvo informira, sve ih se više formira. Tko su formiratelji? Kao modeli opisani su »carica zaslona javne televizije« i »zelenomirotvorni kursist«.
Ima li izuzetaka? Ima, ova rubrika gdje je moguće iznijeti i drukčije, stručno utemeljenije stavove. Primjerice o biogorivu i važnosti sve veće primjene plastike. U članku »Svima trebaju glasovi i potpora 'zelenih'« (Vjesnik 7. ožujka 2007.) ukazano je na činjenicu da »sve iz polja«, kao što je biogorivo, ne znači odmah i doprinos zaštiti okoliša, prirode i konceptu održivog razvoja. Vrijeme je pokazalo da je taj pristup bio ispravan. A zašto vraćanje na tu temu?
U posljednjem broju za 2009. najvažniji tehnički tjednik u Europi »VDI-Nachrichten« donosi informaciju o novom internetskom alatu (18. prosinca 2009.). Riječ je o brzom testu za biogorivo s motrišta njegova doprinosa održivom razvoju. Sva biogoriva iz uzgojina nisu, naime, opravdana zamjena za proizvode prirode, fosilna goriva. Zbog malih proizvođača biogoriva, stručnjaci iz švicarske tvrtke EMPA stavili su besplatno na internet taj alat. Ako ste zainteresirani za proizvodnju, primjerice, biogoriva druge generacije, provjerite je li zaista svojim znanjem i radom pridonosite opravdanoj zamjeni fosilnih goriva i ujedno očuvanju okoliša.
Tko o čemu, ovaj autor o plastici. Opravdano. Za potrebe propale konferencije o klimatskim promjenama objavljeni su, naime, rezultati novog istraživanja o utjecaju plastike na smanjivanje utjecaja na klimatske promjene. Ovdje samo natuknice.
Zamjena plastike drugim materijalima pridonosi povećanju utroška prirodnih izvora za 3,7 puta. Potrebno je 46 posto energije više i stvara se više od 50 posto dodatnih količina ugljikova dioksida. Uporabom plastičnih proizvoda na godinu se uštedi 2300 TJ energije.
A da o "ugljikovom tragu" i ne govorimo (o čemu će biti riječi u jednom od sljedećih članaka, op.a.bloga)
Plašitelji se, međutim, nikad ne bave bitnim problemima.
Jedna istinita anegdota. Ovih dana primio sam čestitku jednog vrhunskog hrvatskog znanstvenika energetičara s avangardnog fakulteta u kojoj mi je, čestitajući praznike i Novu godinu s »Best wishes«, »prilijepio« tekst o zaštiti okoliša. Odgovorio sam mu na hrvatskom, »čuvaj okoliš, upotrebljavaj plastiku«. Odgovorio mi je da sam »kreativan kao uvijek«. Bilo je to prije nego što sam pročitao rezultate navedenih europskih istraživanja.
Igor Čatić, Zagreb
Post je objavljen 18.08.2015. u 11:50 sati.