Pokazatelji financijske dostupnosti stambenih nekretnina i dalje su razmjerno povoljni
Glavno obilježje hrvatskog tržišta nekretnina i dalje je smanjena likvidnost u odnosu na razdoblje prije krize i unatoč cjenovnim korekcijama prošlih godina, navodi se u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost.
Ukupan dug povezan s tim tržištem krajem prošle i početkom ove godine efektivno se nastavio smanjivati. Iako podaci upućuju na povećanu financijsku dostupnost stambenih nekretnina, u kratkom roku nisu izgledne nagle promjene potražnje za nekretninama ni promjene cijena.
Krajem 2014. i početkom 2015. tržište nekretnina nastavilo je odražavati nepovoljna gospodarska kretanja ne pokazujući izraženije znakove oporavka. U skladu s tim slaba je potražnja ovog sektora za kreditima, a nastavlja se i razduživanje. Tako se do kraja ožujka 2015. efektivni dug iz kojeg je isključen utjecaj slabljenja tečaja dodatno smanjio, za 1,8% na godišnjoj razini, iako je istodobno nominalni iznos stagnirao.
Najveći doprinos nastavku razduživanja proizišao je iz pada stambenih kredita korigiranih za utjecaj tečaja (za 0,5 posto BDP-a).
Istodobno su i poduzeća iz djelatnosti građevinarstva i ona koja se bave poslovanjem s nekretninama zabilježila pad financijskih obveza prema domaćim bankama (za prosječno 0,3 odnosno 0,2 posto BDP-a),
dok su njihove inozemne obveze u prosjeku također blago smanjene (za 0,2 posto BDP-a).
U uvjetima visoke stope nezaposlenosti te visoke izloženosti riziku promjene tečaja i kamatnih stopa prosječna kućanstva nisu bila spremna za preuzimanje dodatnih rizika kojima bi se izložila zbog kupnje nove stambene jedinice, pa je potražnja kućanstava kao i prethodnih godina bila razmjerno slaba. Stoga razdoblje niske likvidnosti na tržištu nekretnina traje od 2009.
Do kraja ožujka 2015. cijene stambenih jedinica u Hrvatskoj su na godišnjoj razini uglavnom nastavile stagnirati. Međutim, u usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine cijene su se smanjile za 4 posto pod utjecajem pada cijena na Jadranu za 14 posto u odnosu na rujan 2014. jer je u istom razdoblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske zabilježen blagi rast od 1,4 posto.
Slično kao u prethodnom polugodištu, cijene na Jadranu pokazale su se znatno nestabilnijima od onih u kontinentalnom dijelu Hrvatske. To se djelomično može objasniti mnogo većom heterogenošću stambenih jedinica, manjim brojem transakcija i posljedičnom slabom likvidnošću tog tržišta posljednjih godina.
Pokazatelji financijske dostupnosti stambenih nekretnina i dalje su razmjerno povoljni. Iako je početkom ove godine rast prosječne rate za otplatu stambenoga kredita bio brži od rasta raspoloživog dohotka stanovništva, pa se blago pogoršao njihov omjer, taj je pokazatelj dostupnosti i dalje blizu dosad zabilježenih najnižih razina. Pritom je važno da takvi agregatni pokazatelji ne uzimaju u obzir specifičnosti različitih kućanstava. Stoga je, kao i posljednjih godina, prisutna niska likvidnost tržišta nekretnina, a s obzirom na još uvijek razmjerno visoke kamatne stope na stambene kredite u skladu s rizikom države, moguće blago pooštravanje kreditnih standarda banaka i povećanje opće razine cijena - ne očekuje se preokret trenda.
Trajna stabilizacija i povećana aktivnost tržišta nekretnina nije ostvariva bez znatnog povećavanja potražnje, koju destimuliraju makroekonomske neizvjesnosti.
U takvim se okolnostima financijska dostupnost i cijene stambenog prostora vjerojatno neće izraženije mijenjati stanovi Zadar
Post je objavljen 30.07.2015. u 10:39 sati.