Prema našim procjenama, u slučaju korištenja punog potencijala Junckerovog investicijskog plana, za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje,
komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića.
Rast građevinske aktivnosti u ožujku i travnju i dalje nije bio dostatan da kompenzira pad ostvaren u prva dva mjeseca ove godine. Stoga je sumarno u prva četiri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen pad građevinske aktivnosti od 0,7%, pri čemu je aktivnost na zgradama porasla za 0,7%, dok su istodobno radovi na ostalim građevinama smanjeni za 2,0%.
U Europskoj je uniji građevinska aktivnost u travnju porasla za 1,3% na godišnjoj razini, pri čemu je najveći rast zabilježen u Slovačkoj (14,1%), Švedskoj (10,8%), Rumunjskoj (10,8%), Mađarskoj (10,7%) i Češkoj (10,3%). Istodobno je najveći pad aktivnosti zabilježen u Sloveniji (-7,5%), Francuskoj (-6,2%), Portugalu (-4,4%) i Italiji (-3,2%). I u okviru Europske unije snažniji se rast bilježi u aktivnostima na zgradama (1,6%) nego u aktivnostima na ostalim građevinama (0,3%).
Promatrano na godišnjoj razini, većina pokazatelja građevinske aktivnosti početkom ove godine bilježi pozitivne tendencije, budeći nadu da je dosegnuto dno u padu građevinarstva te da slijedi razdoblje oporavka: u posljednja dva mjeseca raste fizički obujam građevinskih radova, vrijednost građevinskih radova u prvom kvartalu porasla je za 9,4%, dok je predviđena vrijednosti radova sadržana u građevinskim dozvolama izdanim u prva četiri mjeseca porasla za 12,1%. Stoga, ove godine prognoziramo vrlo blagi rast građevinske aktivnosti čiji će intenzitet u znatnoj mjeri ovisiti o brzini i uspješnosti realizacije projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije,
uključujući i raspoloživa sredstva iz Junckerova investicijskog plana stanovi Vrbani
Post je objavljen 01.07.2015. u 14:23 sati.