Istine i laži o hrani
Anita Šupe
Dr. Price zubar koji je otkrio deformacije čeljusti i bolesti raka zbog upotrebe šećera i brašna, te ostalih prerađenih namirnica.
Vitamine A, D i K2 nalazimo samo u životinjskim masnoćama a one su neophodne za apsorpciju minerala i razgradnju bjelančevina iz hrane.
Moramo prestati koristiti namirnice bogate praznim kalorijama, šećerom i škrobom (slatkiši, kolači, sokovi i zaslađena pića, brašno, kruh, peciva i drugi proizvodi od žitarica i brašna, tjestenina, krumpir, bijela riža), jer osnovu prehrane sačinjava prava izvorna hrana: jaja, riba, meso, zdrave prirodne masnoće (maslac, vrhnje, životinjske masti i hladno prešana ulja), povrće i voće.
Paradoks prehrambene piramide je slijedeći: unoseći kalorije kroz nutritivno siromašnu hranu, kao kruh, tjestenina, krumpir, riža, kukuruz, žitarice i pahuljice, ne zadovoljavamo potrebe našeg tijela koje vapi za nutrijentima. Preokrenite piramidu prehrane naopako, znači ono čega se najviše preporučavalo jesti sada jedite najmanje, a ono što je bilo najmanje preporučeno neka bude u većim količinama.
Kolesterol – neprijatelj ili prijatelj?
Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da se stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol. Potreba za kolesterolom je izuzetno velika pa kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji kolesterola pomaže jetra. U našem tijelu proizvodi se tri do pet puta više kolesterola neto što ga unesemo hranom. Ako hrana sadrži premalo kolesterola, povećava se vlastita proizvodnja. Jedemo li puno kolesterola proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno.
Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja. Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju više kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Ljudi s višom razinom kolesterola žive duže od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi.
Kolesterol izgrađuje i stabilizira stanične stjenke, tj. Opnu koja štiti sve stanice našeg tijela. Kolesterol je i glavni sastojak žuči koja je potrebna za probavu masnoća, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao što su kortizol, D-vitamin, te sva tri spolna hormona, testosteron, estrogen i progesteron. Kolesterol se koristi za igradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma.
Bez kolesterola čovjekov mozak ne može funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se niska kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem, depresijom i poremećajima samodestrukcije.
Kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu, te je važan za održavanje zdravlja crijevne stjenke pa veganska prehrana može dovesti do nastanka propusnosti crijevne stjenke i drugih crijevnih problema.
Bez kolesterola nema života. Jaja koje je začetak života, namirnica je najbogatija kolesterolom. Majčino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zašto? Zato što upravo novorođenčad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu.
Kada konzumiramo puno proizvoda od žitarica neizbježno uzimamo previše škroba. Škrob završava kao šećer u krvi, a stalno povišeni šećer u krvi i povišeni inzulin kao njegova posljedica, dovode do prekomjerne tjelesne težine, inzulinske rezistencije, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i drugih modernih bolesti. Žitarice ne sadrže vitamine A, C, D i B12, a neke čak suzbijaju metabolizam vitaminima, loš su izvor kalcija te sadrže relativno puno fosfora koji negativno utječe na rast kostiju, uzrokuje gubitak koštane mase i remeti metabolizam, dovode do poremećaja ravnoteže između omega-3 i omega-6 masnih kiselina jer je omjer prvih u odnosu na druge prenizak.
Kruh koji su pekli stari narodi, uvijek je bio pripremljen od kiselog tijesta koje je kvasalo nekoliko dana. Tim postupkom neturalizirali su antinutrijente iz žitarica i učinili su ih lakše probavljivima za čovjeka, čiji želudac i crijeva nisu građeni za probavljanje žita i zrnja.
Nepodnošenje glutena još je jedno objašnjenje zašto se toliki broj ljudi koji su prešli na LCHF prehranu bez žitarica odjednom osjećaju puno bolje, jer se LCHF prehranom postiže kontrola šećera i inzulina u krvi što dovodi do regulacije organizma.
Mnogi su doživjeli da se u određenim prilikama jednostavno ne mogu kontrolirati i ne mogu prestati jesti, nije riječ o lošem karakteru ili proždrljivosti nego o osjetljivoj kemiji mozga, a ovaj problem-poremećaj izazvan je krivim izborom namirnica, jer određene vrste hrane stvaraju opijatske aktivnosti u mozgu (kao prvo šećer – on izaziva pretjeranu potrebu za jelom, posebno za još slatkog). Novija istraživanja pokazuju da i hrana poznata kao junk food stvara gotovo isto tako jaku ovisnost kao heroin. Glutaminati (pojačivači okusa E621-E625) također potiču apetit i želju za više hrane nego što nam je potrebno. Zbog kombinacije slanog i masnog kao kod tvrdih sireva konzumacijom stvaramo jaku želju za jelom koja traje čak i nekoliko narednih dana.
Šećer crpi hranjive tvari iz našeg tijela. Nagle promjene razine šećera u krvi do kojih dolazi stalnom konzumacijom šećera dovode između ostalog i do problema s koncentracijom umorom i povećanim stresom. Šećer podiže razinu hormona stresa, a snižava razinu smirujućih hormona i minerala u tijelu. Muškarci postaju umorni, iritirani i agresivni, žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne, a djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva.
Potreba za slatkim stvar je navike. Ono što tijelo dobiva, to tijelo i traži, a kad se odviknemo od slatkog okusa, tijelo ga više neće ni tražiti. Najučinkovitiji način za oslobađanje o ovisnosti o šećeru je radikalna promjena prehrane i izbacivanje svega što može poticati želju za slatkim ili općenito pretjeranu potrebu za jelom. Pri takvoj odluci može nam pomoći Zelena kura koju je osmislila Bitten Jonsson koja će nas dovesti do normalnog odnosa prema jelu: jedemo onda kad smo gladni i u količinama koje su tijelu dovoljne.
Margarin izbjegavati pod svaku cijenu.
Steknite naviku čitanja deklaracije i ne kupujte one proizvode koji imaju duge popise sastojaka i riječi koje ne razumijete.
Istraživanja tradicionalnih naroda pokazala su da su masnoće životinjskog porijekla bile osnova svake izvorne tradicionalne prehrane prije industrijalizacije. Upravo su masnoće smatrane svetom hranom kod naroda koji su imali potpuni izostanak civilizacijskih degenerativnih bolesti. I mi se danas možemo voditi ovim principima i uključiti u prehranu: ribu i plodove mora, ulje riblje jetre, iznutrice divljih ili pašnih životinja, masnoću organskih ili domaćih svinja, žumanjke kokoši iz organskog uzgoja, svježe neobrađeno ili fermentirano mlijeko, vrhnje, sir i maslac od mlijeka pašnih životinja, kokosovo ulje, srž i hrskavice u juhama od kosti.
Majčino mlijeko puno je kolesterola i sadrži preko 50% kalorija iz mliječne masti. Prehrana s niskim udjelom masnoće povezuje se sa slabim napredovanjem djece, a svjedoci smo da se takva prehrana preporučuje mladima. Za optimalan rast i razvoj djeca upravo trebaju mnoge tvari koje se nalaze u maslacu i drugim životinjskim masnoćama.
Kokosovo ulje ima snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje, brzo daje energiju i potiče samoiscjeljujuću sposobnost organizma jačajući imunološki sustav.
Mlijeku se tijekom pasterizacije uništavaju sva prirodna antibakterijska svojstva, kao i svojstva jačanja imuniteta (mlijeko postaje lako prijemčivo za loše bakterije). Ako imate mogućnosti nabavljati domaće sirovo mlijeko, to je nešto najbolje što možete učiniti za zdravlje svoje obitelji. Jedan moderan i praktičan način za distribuciju svježeg mlijeka su mljekomati, koji se sa evropskog polako probijaju i na naše tržište.
Loš sastav crijevne flore nije samo posljedica krive prehrane nego se može naslijediti već prilikom rođenja, budući da beba koja se rađa dobiva svoje prve crijevne bakterije od majke. Također stresni način života i često korištenje antibiotika i hormonalnih kontracepcijskih sredstava narušava sastav crijevne flore. Zdrava crijeva s normalnom crijevnom florom znači manju osjetljivost na toksine i kemikalije iz hrane. Najbolja namirnica koja nam osigurava obilje dobrih probiotičkih kultura i izgradnju normalne crijevne flore je domaći kefir koji se dobiva uz pomoć kefirnih zrnaca, tzv. Tibetanska gljiva.
Voće i povrće prije upotrebe možete potopiti u mlaku vodu s malo octa što će iz njega djelomično izvući ostatke pesticida. Povrće lagano ofurite i što manje kuhajte, a voće uvijek nastojte da je što svježije i sirovo.
U sveprisutnoj priči o unosu kalorija i utrošku kalorija stručnjaci zaboravljaju reći da hormoni imaju veliki utjecaj na promjenu tjelesne težine. Nedostatak hormona štitnjače – usporeni metabolizam, može dovesti do povećanja tjelesne težine, kao i višak istog hormona može dovesti do mršavljenja. Poznato je i da hormon kortizol dovodi do debljanja, bilo da ga primamo kao terapiju ili ga sami proizvodimo previše kod stresa ili nedovoljno sna. Žene koje upotrebljavaju kontracepcijske tablete ili slične hormonske preparate, često dobivaju na težini. Dobra vijest je da čovjek sam može utjecati na količinu inzulina u krvi. Potrebno je samo pozorno birati hranu koju unosimo u organizam. Šećer i drugi ugljikohidrati izazivaju izlučivanje inzulina, dok masnoća i proteini ne dovode do iste stimulacije ovog hormona. Upravo ovo je razlog zbog kojeg prehrana s dovoljno niskom količinom ugljikohidrata kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom gotovo bez greške dovodi do mršavljenja, a budući da se istovremeno može jesti ostala hrana (osim ugljikohidrata), kod ovakvog načina mršavljenja nema gladi.
Dok god ima dostupne ugljikohidrate, tijelo kao 'pogonsko gorivo' bira i koristi glukozu a ne nakupljene masne naslage, pa ako nastavimo s niskokaloričnom 'uravnoteženom' prehranom, temeljenom na ugljikohidratima i ograničenom unosu masnoće, prisiljavamo naše tijelo da proizvodi masnoću, jer je inzulin anabolni (izgrađujući) hormon, koji čak i u niskoj koncentraciji aktivira sintezu masnih kiselina – stvaranje masnih naslaga. Inzulin također onemogućuje lipozu, trošenje masnoće, jer sprječava proizvodnju lipaze, enzima potrebnog za sagorijevanje masnoće. Time sprječava tijelo da troši spremljenu masnoću, što mršavljenje čini nemogućim.
Grčevi u nogama mogu nastati zbog obilnog mokrenja gdje se dio mineralnih tvari gubi. Tada može pomoći uzimanje tableta magnezija i juhe od kostiju. Do zatvora može doći ako se ne uzima dovoljno masnoće i dovoljno tekućine.
Napunite svoj tanjur umjerenom količinom hrane, jedite polako i osluškujte kada će se pojaviti osjećaj sitosti, a tada je dosta.
Ako ste već neko vrijeme na LCHF prehrani, sigurno ste primijetili da je osjećaj sitosti dugotrajan. Nakon obroka trebali biste osjećati sitost najmanje 4-5 sati, a ako ogladnite već nakon 2-3 sata to je znak da u zadnjem obroku niste unijeli dovoljno masnoće ili ste pak unijeli previše ugljikohidrata, zato to popravite u slijedećim obrocima. Osjećate li glad pojedite obrok, ali ne grickajte između obroka.
Bez osjećaja grižnje savjesti možemo koristiti prirodne masnoće, to nam omogućava da budemo siti s manjom količinom hrane nego ranije. Osim toga poboljšava se ten i kosa, pamćenje i san, dobiva se više energije i vitalnosti.
Dokle god je crijevna stjenka oštećena, nećemo nigdje stići budemo li samo izbacivali namirnice za koje mislimo da ih ne podnosimo i imamo alergiju. Jedini pravi način za rješavanje problema sa alergijama je izlječenje crijevne stjenke. Hipokrat je davno smatrao da sve bolesti počinju u crijevima i danas se sve više liječnika funkcionalne medicine slaže s tim. Nezdrava crijevna flora, slaba probava i toksične kemikalije nastale od neprobavljene hrane mogu ozbiljno ugroziti kemiju mozga.
Kad kuhate juhe dodajte malo octa da iz kostiju bolje izađu minerali i ostale hranjive tvari.
I za kraj:
Znanstveni dokazi o štetnosti masnoće i kolesterola ne postoje.
Kampanja protiv kolesterola najveća je prijevara 20.stoljeća.
Zasićene masnoće iz hrane životinjskog porijekla ne uzrokuju ni debljinu, ni srčane bolesti, niti druge kronične civilizacijske bolesti.
Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoće i ne ovisi o prekomjernom jelu ni o premalo tjelesne aktivnosti, već o neravnoteži u hormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti.
Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoće, a ugljikohidrati koji potiču izlučivanje inzulina izravni su uzročnik debljine.
Bolesti srca i krvnih žila nemaju veze s unosom zasićene masnoće iz hrane. Pravi uzrok srčano-žilnih bolesti su kronične upale u arterijama koje nastaju zbog pretjeranog unosa šećera, škroba i biljnih ulja bogatih omega-6.
Što više industrijski prerađene hrane konzumiramo, to više potičemo stvaranje upala, iz dana u dan. Ljudsko tijelo nije stvoreno da prerađuje hranu krcatu šećerom, škrobom i omega-6 uljima.
Postoji samo jedan način za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je povratak a hranu u njenom izvornom obliku.
Hrana se ne proizvodi u tvornicama (nutritivno osiromašena, kemijom pretrpane kemijske prerađevine), nego u prirodi, to je prava prirodna hrana u izvornom obliku.
Dobro došli u novo doba – gdje čovjek shvaća utjecaj prehrane i okoliša na svoje zdravlje i svoju povezanost s prirodom, čovjek više ne želi biti manipuliran od medija i industrije, čovjek koji u svoje ruke preuzima odgovornost za vlastito zdravlje i koji odlučuje biti svjestan potrošač a ne žrtva.
Post je objavljen 02.06.2015. u 15:19 sati.