J.Lammiman i M.Syrett
Izdavač: Naklada Ljevak 2005.
Nisam dovoljno mlad da bih sve znao. Oscar WIlde
Mladost je stvar izbora a ne tijeka vremena.
Baby boom generacija – rođeni tijekom četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća, generacija x – šezdesete i sedamdesete, generacija y – rođeni između sedamdesetih i osamdesetih (generacija y dva puta je brojnija od generacije x – 80 milijuna u odnosu na 44), milenijanci su prva generacija koja je odrasla uz najvažniji tehnološki napredak.
U 2000. godini 54% je ljudi u dobi između 18. i 24. godine bilo izuzetno zainteresirano za pokretanje vlastitog posla u usporedbi s 36% osoba između 35. i 64. godine starosti.
Prema časopisu The Economist u izdanju 2000. godine o milenijancima: oni priželjkuju promjene, oni drugačije razmišljaju, oni su neovisni, oni su poduzetni, oni žude za prilikama, oni zahtijevaju poštovanje na načine koje si njihovi prethodnici nisu mogli dopustiti.
Odrasli više nemaju odgovore na sva pitanja. Tehnologija je jedan od razloga zbog kojeg odnos između mladih i starijih prerasta iz podučavanja u dijalog. Ona mijenja tradicionalnu ulogu autoriteta na način da generacije približava jedne drugima. Ne možete se buniti protiv bespomoćnosti. Yvonne Fritzsche
Roditelji mogu svoju djecu ipak naučiti nekim stvarima. Možda i ne znaju mnogo o tehnologiji, no ono što sigurno znaju jest kako preživjeti nepovoljna razdoblja.
Pravo je vrijeme za preispitivanje koncepta Milenijanaca kao tehnoloških poduzetnika 'bez prtljage' i za izdvajanje onih njihovih karakteristika koje ih čine istinski jedinstvenima i koje predstavljaju potencijal za promjenu svijeta u kojem živimo.
Ovu generaciju muči problem pripadnosti. Ne postoji ništa za što bi se mogli uhvatiti. Internet unatoč svoj toj djeci koja se na njega priključuju, jednostavno nije dovoljan. Oni očajno traže veze i ne nalaze ih u hladnoći kibernetičkog prostora. Prije deset godina glavna je uzrečica bila 'baš me briga'. Ali milenijanac to nikada neće izreći budući da strastveno brinu jedni o drugima.
Pripadnici generacije y prihvatili su slobodoumni način razmišljanja, no on se razvio kao posljedica iskustva s baby boom generacijom. Iako posjeduju izuzetne tehničke vještine, ogromnu želju za učenjem te visok stupanj samopouzdanja i ambicije, nedostaje im osjećaj ranjivosti i svijest o nesigurnosti koja karakterizira stvarnost nove ekonomije. Ova bi recesija za njih mogla biti pravi blagoslov.
Ne postoji zamjena za stimulativni život izvan radnog vremena. Životni stil nove generacije – dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu – stavlja naglasak na istovremeno življenje nekoliko paralelnih života, što samo po sebi pruža itekakav stimulans.
Milenijansko društvo u znatno većoj mjeri čine 'slobodnjaci' koji svoj posao obavljaju iz kuće i koji na staromodnu izgradnju korporacijskog imidža gledaju s velikom dozom sumnjičavosti. Uz to, njihov se društveni (i profesionalni) život ne okreće oko nekog stalnog radnog mjesta koje bi im definiralo cjelokupan život.
S obzirom da su od ranog djetinjstva izloženi količini od oko 20 tisuća reklama godišnje, znaju prepoznati kad ih netko manipulira i utoliko su netolerantniji prema licemjerju, dok na šalu, ironiju i neuljepšanu istinu reagiraju pozitivno.
Sređujem se i nastavljam dalje. Ostavljam drogu i izabirem život. Svemu se tome već unaprijed veselim. Bit ću baš poput svih vas: imat ću posao, obitelj, veliki televizor, auto, cd i električni otvarač za konzerve. Bit ću zdrav, imati nisku razinu kolesterola, predbilježiti se za stomatološko osiguranje, otvoriti hipoteku, stvoriti dom, nabaviti naslonjače i namještaj na sklapanje, kupovati 'casual' odjeću i putne kovčege, brzu hranu, imati djecu, šetati parkom, raditi od 9-5, biti dobar u golfu, prati svoj automobil, birati između različitih pulovera, odlaziti na božićna obiteljska okupljanja, štedjeti za mirovinu, izboriti se za izuzeće od oporezivanja, čistiti odvodni kanal ispred kuće, životariti i čekati dan kada ću umrijeti… Renton, završne rečenice iz filma Trainspotting.
Slika o nemilosrdnim i bezosjećajnim poslodavcima ostavila je neizbrisiv trag. Čak i kad bi milenijanci predvidjeli i zanemarili iskustva svojih roditelja, nisu mogli ne registrirati kako razočarenje i nepovjerenje prema korporacijskim obećanjima sve više zahvaća temeljne strukture društva.
Trebam li vam reći zbog čega više ne mislim na mirovinu? Zbog toga što jednostavno ne mogu zamisliti da ću prestati s radom, sve do trenutka kada ga više neću biti u stanju fizički obavljati. Sa 65 godina ču raditi isto ovo što radim i sada. Prihvaćam to. Zadovoljan sam takvom situacijom. Tako barem neću biti ovisan ni o čijim praznim obećanjima.
Snažni je prijateljski osjećaj koji vlada između milenijanaca izrazita razlikovna osobina koja ih diferencira od generacije x, u kojoj je razočarenje zbog stagniranja karijere mnoge ljude pretvorilo u turobne samotnjake.
Humor otvara put prema kreativnosti. Smisao za humor – sposobnost njegova razumijevanja i smišljanja – podrazumijeva kompleksnu interakciju nekoliko misaonih procesa: radno pamćenje (zadržavanje informacije u pamćenju u trenutku kada njome manipulirate), kognitivno sagledavanje (sagledavanje situacije iz različitih perspektiva) te apstraktno razmišljanje.
Naša sposobnost da se smijemo povezana je čeonim moždanim režnjem koji je vrlo važan, budući da je to dio mozga koji prikuplja većinu informacija iz njegovih ostalih dijelova. Taj dio je odgovoran za stapanje informacija iz moždanih centara za razmišljanje i centara za emocije.
Milenijanci – generacija koja je rođena osamdesetih godina 20. stoljeća i koja upravo stiže na tržište rada – provela je svoje formativne tinejdžerske godine u društvu u kojem poslijeratna socijalna sigurnost nije samo dovedena u pitanje nego i potpuno razorena. Na osnovi ispitivanja formativnih utjecaja kojima su bili izloženi, možemo zaključiti kako oni u posao ulaze obilježeni slijedećim kulturalnim karakteristikama: Snažno uvjerenje kako je korporacijsko zaposlenje lišeno smisla, obilježeno hipokrazijom i dosadno; Ikonografija koja naglašava afirmaciju žena u društvu, odanost vlastitoj zajednici i sposobnost samostalnog funkcioniranja i oblikovanja vlastitih svjetova; pogled na svijet inspiriran sve intenzivnijim multikulturalnim utjecajima – multietnički i globalni svjetonazor; potpuno ikonoklastična i beskompleksna upotreba jezika začinjenog humorom i životopisnim opisima; velika očekivanja koja više ne sadrže stavove o prednosti sigurnih poteza.
Mladi žele vidjeti onako kako jest – odrasli to vide onako kako je nekad bilo.
Računalni proizvodi tvrtki kao što su Apple, IBM i Microsoft reklamirali su se, i još se uvijek reklamiraju kao sredstvo oslobađanja.
Svi su neudane poslovne žene doživljavali kao jadne usidjelice. No statistike su pokazale kako su sretnije od svojih udanih vršnjakinja.
Marian Salzman u pridobivanju kulerske populacije koristi kombinaciju statističkih metoda, zavirivanja u košarice drugih žena u supermarketu, čitanje tzv. Chicklit romana i povratnih informacija 1300 lovaca na trendove koje zapošljava diljem svijeta i koji joj putem emaila javljaju čim spaze nešto novo. Dva najnovija trenda koja je uz pomoć svojih suradnika prepoznala u zadnje vrijeme uključuju otkriće kako je, kao ekonomska reakcija na burne i lakomislene devedesete godine prošlog stoljeća, plaćanje gotovinom počelo označavati bolje imovinsko stanje i viši društveni status nego plaćanje kreditnim karticama, te kako se višak kilograma više ne smatra izvorom stida koji je nekoć tjerao populaciju tinejdžerki i mladih žena u anoreksiju.
Sve je usmjereno prema sada – prema ranom uočavanju novih trendova kako bi ih tvrtke mogle komercijalno iskoristiti, budući da trend, kada jednom potpuno zavlada, više nije 'kul'.
Što se određeni trend brže širi, to se cool osoba mora brže distancirati od njega. Cool osobe imaju vrlo kratku pozornost i žude za senzacijama.
Današnji je proces ciljanja pojedinih potrošačkih segmenata posve različit od onog kakav je nekada bio. Marketinški stručnjaci uviđaju kako danas u definiranju ciljanih skupina puno veću ulogu igra njihov stav prema životu nego njihove godine.
Internetska tehnologija i tehnologija mobilnih telefonskih aparata dio je procesa koji iz temelja mijenja kako način uzajamnog komuniciranja razvijenih društava tako i način razvijanja osobnih odnosa. Baby boomeri su se s tom promjenom susreli i prilagođavali joj se tijekom svojih srednjih godina. Generacija x se s njom susrela i prilagodila joj se u kasnim tinejdžerskim i ranim dvadesetim godinama. Milenijanci su prva generacija koja je s tom tehnologijom rasla od malih nogu – nasljeđe koje će vjerojatno uroditi dugoročnim posljedicama.
Gramatika nestaje – ovo je prva generacija koja stvara svoj vlastiti jezik uz pomoć ikona i mobilnih telefona. M.Lindstrom, autor knjige Brandchild
Prijateljska atmosfera na radnom mjestu postala je važnim čimbenikom u pridobivanju i zadržavanju zaposlenika.
Nova generacija Milenijanaca ulazi u svijet rada neopterećena konvencionalnim normama o obaveznom fiksnom korporacijskom radnom mjestu.
Trogodišnje je dijete u stanju prepoznati robnu marku, dok se na njegovo prihvaćanje neke marke može utjecati već od druge godine života. Prosječno britansko, australsko ili američko dijete izloženo je količini od 20-40 tisuća reklama godišnje. Američka djeca godišnje u prosjeku provedu 60% više vremena ispred televizijskih ekrana nego u školi.
U 2001. godini američka djeca u dobi između 4-12. godine potrošila su oko 35 milijardi USD i utjecala na oko 60% kupovine svojih roditelja, tražeći točno određene robne marke.
The Economist zaključuje: Ne radi se nužno o tome da mlada generacija postaje sve nezadovoljnijom već naprosto o tome da je, zahvaljujući Internetu, u prilici da svoje nezadovoljstvo uspješnije iskazuje, da se učinkovitije organizira te da lakše pridobiva druge za svoje ciljeve.
Meni nije bitno što Michael Jordan reklamira Nikeove tenisice, izjavio je 13-godišnji Ben Dukes iz LaGrange Parka u Illinoisu, povodom Nikeovog neslavno propalog pokušaja da 1999. godine sponzorira američku olimpijsku snowboard ekipu, nakon što su optužbe kako tvrtka u Maleziji i Indoneziji iskorištava dječju radnu snagu ukaljale njezin ugled u njegovim očima kao i u očima milijuna drugih tinejdžera.
Četvrta bitna karakteristika Milenijanaca jest njihova nesklonost prihvaćanju stega kojima su u svojem radu i životu bile podvrgnute prethodne generacije.
Mladi nemaju dovoljno iskustva da bi bili razboriti, te stoga pokušavaju postići nemoguće – i to im iz generacije u generaciju i uspijeva. Pearl S. Buck
Nema goreg nego kad se u starosti ne možemo pohvaliti ničim drugim do dugim životom. Seneca
Ako želite da vam tvrtka razmišlja izvan uobičajenih okvira, zašto ne biste naučili raditi s ljudima koji uopće nisu svjesni da okviri postoje?
Previše se odluka temelji na ideji kako postoji samo jedan put koji vodi naprijed, umjesto da se prihvati činjenica kako do izabranog cilja vodi mnoštvo različitih putova.
Nije bitna kvaliteta misli, nego njegov volumen. Otkačene i neizvedive zamisli funkcioniraju poput mostova koji vode do korisnih spoznaja. A do takvih se spoznaja ne može doći ukoliko ne dođe do promjene perspektive koju donosi nesputan način razmišljanja.
Sve prolazi – ne postoje krive zamisli. A kada se zamisao jednom iznese, ne bi se prema njoj trebalo postavljati kao prema svojem vlasništvu. Sudionici bi trebali jedni drugima nadograđivati ideje, odričući se iskušenja da ideju koju su iznijeli 'posjeduju' ili štite.
Najveći izazov s kojim se susrećemo nije nedostatak inovativnih ideja, već nemogućnost ili nevoljkost glavnih projektnih menadžera ili timskih vođa da shvate njihov potencija, pripomognu u njihovu razvoju i osiguraju resurse kako bi se projekt konačno i realizirao.
Zaposlenici bilo koje dobne skupine do najboljih ideja dolaze najčešće izvan svojih ureda – u automobilu prilikom dolaska na posao i povratka kući, prilikom tuširanja, prilikom jutarnjeg buđenja ili odlaska na spavanje – u atmosferi ili 'prostoru' u kojem mogu u sanjarenju i lutanju misli nabasati na pravu ideju.
Čak se i izrazito interaktivni i kompleksni zadaci mogu obaviti na daljinu uz korištenje internetskih tehnologija.
Danas se mladi rano uključuju i angažiraju u donošenje odluka o stvarima koje ih se izravno tiču.
Ljudima nije jasno što tražim. Plan se u mojim mislima neprestano mijenja. Shami Ahmed
Volim kada mi stvari pođu za rukom, pogotovo kada oko mene vlada atmosfera skepse i kada mogu iznenaditi svoje kritičare. Branson
Timski vođe ne bi trebali osjećati kako su 'plaćeni da znaju sve', već da ih se plaća kako bi 'otkrili sve što se može otkriti'.
Motivirati milenijance znači omogućiti im kontinuirano učenje.
Milenijanci su idealni članovi virtualnih timova.
Milenijanci su izvrni u brainstormingu. Odrastali su sudjelujući u raspravama na Internetu, razmjenjujući poruke putem mobilnih telefona i igrajući brojne interaktivne igre koje reproduciraju točno takvu vrstu dinamike.
S obzirom na formativne utjecaje kojima su bili izloženi, Milenijanci u svijet rada ulaze obilježeni sljedećim kulturnim karakteristikama:
- Nepovjerljiv stav prema korporacijskom zaposlenju kao besmislenom, dosadnom i izrazito obilježenom hipokrizijom,
- Ikonografija koja naglašava feminizirani pristup društvu, vjernost vlastitoj zajednici i sposobnost samostalnog oblikovanja vlastitih svjetova,
- Svjetonazor kojeg u sve većoj mjeri oblikuju međukulturalni, multietnički i globalni utjecaji,
- Ikonoklastično i nekonvencionalno korištenje jezika obilježeno humorom i životopisnim izražavanjem,
- Velika očekivanja u kojima se međutim ne smatra isplativim 'igrati na sigurno'.
Milenij u koji smo zakoračili doba je u kojem je staro počelo umirati, a novo se još nije do kraja rodilo.
Svijet je to novih izazova, promjena, kriza i prilika koje donosi globalizacija, europska integracija, internetizacija. U njemu milijardu ljudi može u djeliću sekunde izmijeniti e-mail poruku, naručiti, kupiti i platiti bilo koju robu i uslugu, a pri tom biti fizički udaljeni na desetke tisuća kilometara. U njemu bogataši iznajmljuju svemirske brodove za orbitalne letove, a siromašni žive od šake riže dnevno. U njemu su najveće multinacionalne korporacije moćnije, utjecajnije i produktivnije od polovine zemalja svijeta, a imetak najbogatijeg pojedinca jednak je godišnjem budžetu deset glavnih gradova europskih država.
Najvrednija stvar današnjice je ljudski kapital. Nekad smo zapošljavali mlade ljude zbog znanja i vještina, a onda ih odgajali u skladu s organizacijskom kulturom tvrtke. Danas ih zapošljavamo zbog karaktera, a onda učimo potrebnim zanimanjima i vještinama. Glavna borba na tržištu radne snage danas je bitka za talente. Svaka se tvrtka trudi pronaći i zaposliti pobjednika… Dobar menadžer cijeni inicijativu! Treba stvoriti okruženje u kojem najbolji, najpametniji i najsposobniji mogu dati sve od sebe.
Svijet novog milenija nije monolitan, cjeloviti jednoznačan, kao što nije do kraja upravljiv, predvidljiv niti shvatljiv. On je kombinacija mnogih 'svjetova' koje nam valja sagledati, istraživati i osmišljavati da bismo u njima preživljavali ili pobjeđivali, radovali se ili tugovali.
Budi dobar u onome što radiš, novac će doći sam po sebi, filozofija je Milenijanaca.
Poslovni čovjek modernist dobro je organiziran i efikasan, uči poslovnu administraciju i slijedi pravila. Postmodernist je poduzetnik, inicijativan, kreativan i pun neodoljivog šarma. Moderni menadžer je išao u poslovnu školu da bi učio analizirati, administrirati i razvijati standarde, recepte i pravila upravljanja svijetom biznisa. Postmoderni učitelj menadžmenta podučavat će studente da se snalaze u konkretnim situacijama, da budu fleksibilni, da stalno uče, bez prestanka istražuju, da ne vjeruju teorijama nego vlastitom iskustvu i intuiciji. MBA magistar poslovne administracije prestaje biti relevantna titula za odgoj menadžera u svijetu novog milenija. Nailazi doba u kojem će vladati MBI magistar poslovne inovacije.
Milenijanci i generacija njihovih roditelja slabo se razumiju, njihovi su svjetovi isti, ali ih oni vide različito.
Aristotel: mladi imaju uzvišene pojmove o svemu jer ih život još nije ponizio, niti su shvatili sva njegova ograničenja. Uz, ispunjeni su nadom, zamišljaju da su dorasli velikim stvarima i da će ih moći ostvariti. Oni vjeruju da sve znaju i obično su sigurni u sebe. To je glavni razlog zašto su skloni u svemu pretjerivati. Stari reagiraju sasvim drukčije. Oni žive mnogo godina, često su ih varali, često su griješili, a život sam po sebi loša je stvar. Posljedica toga je da stari ljudi prestaju biti u bilo što sigurni. Umjesto da znaju, oni misle ili sumnjaju. U takvom kolebanju uvijek dodaju neku novu mogućnost i poneki suvišni 'možda'
Od svih vremena najviše nas mora zanimati futur, jer ćemo u njemu provesti ostatak života. Charles Kettering
Ne možemo upravljati promjenama, trebamo biti ispred njih. Peter Drucker
Post je objavljen 02.06.2015. u 14:59 sati.