Marketing
Projekt sustava navodnjavanja Bunine koštat će 15 milijuna kuna
U srijedu 6. svibnja dio zainteresirane javnosti Vrgorca bio je u prilici doznati više pojedinosti o aktualnim programima iz polja gospodarstva, napose poljoprivrede, koji se s velikim šansama za uspjeh mogu kandidirati za sufinanciranje i korištenje poticaja, ali i za sredstva EU fondova. Ipak najviše pozornosti, što je i posve razumljivo, s obzirom na neiskorišteni potencijal, privukao je idejni projekt za navodnjavanje polja Bunina na plodnim površinama Bogom danim za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura, počevši od jagoda koje su već postale vrgorački brend pa sve do tradicionalnih kultura u ratarstvu, povrtlarstvu i vinogradarskoj proizvodnji. Iako je u prvi mah i ovaj skup mirisao na političku promidžbu pred predstojeće parlamentarne izbore „zna se“ koje političke opcije, ne bi li se projektom od zaista sudbinskog značaja dodvorili biračima, a od njega što bude da bude, od te sumnje demantirao nas je tijek rasprave, a i druga popratna događanja. Jer, ovoga puta, kako se dalo i zaključiti, Hrvatske vode kao inicijator i zapravo glavni investitor projekta, misle ozbiljno. Na to uz ostalo upućuje i činjenica da je prezentaciji idejnoga projekta navodnjavanja polja Bunina osobno prisustvovao Berislav Glavaš, koordinator za provedbu nacionalnog projekta navodnjavanja, Rade Bobanac zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za slivove južnoga Jadrana sa sjedištem u Splitu, Iva Kuzmanić, voditeljica Vodnogospodarske ispostava za mali sliv „Matica“ sa sjedištem u Vrgorcu, zatim Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove Splitsko-dalmatinske županije i Joško Matas, voditelj županijskog odsjeka za poljoprivredu. Treba spomenuti da inicijativa za konačno rješenje navodnjavanja polja Bunine nije prošla bez potpore županijskih službi kojoj je svu potrebnu logistiku osigurala Udruga „Betina“ sa Srećkom Pervanom i Zvonimirom Pervanom na čelu. Stigla je podrška i Grada Vrgorca, makar je posve jasno da gradske službe s obzirom na zahtjevnost projekta, stručni i financijski potencijal i napose potreban nivo borbenosti i upornosti, ne bi mogle iznijeti tako važan i opsežan posao na svojim plećima.
Novi akumulacijski bazen od 2200 kubika zapremnine
Prikaz projektnoga rješenja navodnjavanja polja Bunina u razini idejne izvedbe tvrtke GRAD invest d.o.o. Split, do koje je trenutno izrađen, dao je njegov autor Zoran Jakelić. Voda se zahvaća iz estavele Betina uz korištenje i rekonstrukciju postojećega objekta te dogradnju objekta nove crpne stanice. Voda se namjerava tlačiti u buduću akumulaciju na dominantnoj koti na području Zavrtalja, kako bi s te točke prirodnim padom opskrbljivala cijelo polje.
- Radite navodnjavanje za Koteze i Kokoriće, a ne i za ostale dijelove polja, reagirao je Darko Markotić na navode uvodničara, nezadovoljan ponuđenim rješenjem idejnoga projekta i upitao: „Tko je to dogovorio, njih par, ili? Nisam ovca, jer tzv. vrgorski dio polja nije pokriven“, dodao je! A, netko je još iz galerije dobacio i ovo: „Time se daje voda onima koji je već imaju. A, mi pušimo! To je projekt Udruge „Betina“, a ne polja Bunina.“
Zoran Jakelić je nakon tih upadica nastavio obrazlagati hidrotehničko rješenje iz kojega se dalo zaključit da će, kada bude realizirano, omogućiti trajanje navodnjavanja i to 18 sati na dan, u turnusima navodnjavanja od 3 do 8 dana i to sve sustavom kap na kap i mikro raspršivačima. Novi akumulacijski bazen imao bi 2200 kubika zapremine, do njega bi voda dopirala 1000 metara dugim tlačnim cjevovodom, ujedno bi opskrbni sustav cjevovoda bio razgranat na preko 9000 metara duljine, a povratni vodovi bi se, ovisno o potrebi, postavili kroz težište potrošnje.
Važna uloga udruge 'Betina'
Berislav Glavaš je istaknuo da je Udruga „Betina“ zapravo inicijator projekta navodnjavanja polja Bunina, koji je u kandidiranju za realizaciju dobio suglasnost Hrvatskih voda i najeminentnijih stručnjaka koji su ga doslovce pročešljali. Udruga je u tome imala pristanak velike većine vlasnika zemljišnih parcela s područja cijele Bunine. - Upravo za taj naš rad, upornost i opsluživanje u korist izrade idejnoga projekta, do sada, a tako će biti i u buduće, zaslužujemo priznanje. A mi se osjećamo ponosnima za sve ono što se do sada učinilo u korist projekcije, koja će pokrit cijelo polje Bunina, rekao je Srećko Pervan, predsjednik Udruge „Betina“.
Investicija od 15 milijuna kuna
Kako ovakve i slične projekte prati i komasacija odnosno okrupnjavanje posjeda, pa može se reći i kao nezaobilazni preduvjet za financijska ulaganja odnosno investiciju, sasvim je logično da je i o tome bilo riječi na ovome skupu.
- Klasična komasacija ne dolazi u obzir, ali interesno organiziranje svakako, odgovarajući na jedno od pitanja rekao je Berislav Glavaš. Objasnio je da će, ovisno o interesu valjat ustanovit koja će to područja postat jagodnjacima, voćnjacima i tzv. tablama za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura. I to će se definirat ugovorima vlasnika i nadležnih županijskih službi te biti korak za dalje u realizaciji ovoga projekta, za kojega je istaknuo da ima sve pogodnosti za realizaciju i kandidaturu za EU fondove.
U nastavku je Ivan Penić izložio analizu društveno-ekonomske opravdanosti projekta navodnjavanja Bunine sagledavajući to kroz ekonomsku, financijsku i fiskalnu isplativost, ocjenjujući ga rentabilnim, dok bi se investicija od 15 milijuna kuna, na koliko se procjenjuju financijska ulaganja, u cijelosti isplatila za 11 godina.
I pri kraju rasprave, Zoran Jakelić, autor projekta na pitanje Borisa Ercega s koliko će bari raspolagati cjevovod ispod Rakića sela i drugi kod poljoprivrednog objekta Joze Ercega ispod Plane, dao je ovaj odgovor: s najmanje 2,5 bari što omogućuje kvalitetno navodnjavanje tih rubnih dijelova polja Bunine. Time su otklonjene sve dileme kod nekih sudionika skupa koje su ih opterećivale , sumnjajući da ovakvo hidrotehničko rješenje nije zadovoljavajuće za one koji svoje posjede imaju u udaljenim dijelovima polja u odnosu na položaj izvora Betina.
Slab odaziva građana i medija za skup
Iako je ovaj projekt od velikoga značaja za Kokoriće, Koteze, Vrgorac, isto tako i druga mjesta iz kojih vlasnici imaju svoje posjede u polju Bunina, a o njemu se govori već desetljećima, začuđuje činjenica da nije izazvao adekvatnu pažnju medija. Nismo primijetili da je itko od predstavnika medija, osim Vrgoračkih novina, pratio ovaj skup i raspravu koja se na njemu odvijala. Evidentno je da su ih predstojeći izbori okupirali i za neke postali prevažna tema u odnosu na ovakva i slična životna pitanja građana. Jer ovaj projekt je pitanje opstanka buninskoga kraja! Zato kapa dolje skupini mladih koji su došli pratiti ovaj skup i na njemu aktivno sudjelovali.
IM
Post je objavljen 07.05.2015. u 20:26 sati.