Marketing
DBT - Distress tolerance - 1. sat
DBT ima 4 dijela:
1. MINDFULNESS
2. DISTRESS TOLERANCE
3. EMOTION REGULATION
4. INTERPERSONAL EFFECTIVENESS
Ja sam krenula na tečaj DBT-a drugi dio - DISTRESS TOLERANCE vještine!
Ove vještine ćemo obrađivati 3 mjeseca.
2. DISTRESS TOLERANCE
Sažetak : DBT ukratko znači dijalektično, a to je odnos PRIHVAĆANJA (ACCEPTANCE) i PROMJENE (CHANGE). To znači ne samo pronalaženje osoba koje nas prihvaćaju, već i prihvaćanje samog sebe. Prihvaćanje samog sebe je jako važno, važnije nego se toliko uhvatiti za samu promjenu. Samo kombinacija prihvaćanja sebe i kretanja prema promjeni stvara balans. Znači kada nas netko u ljubavi potiče na promjenu (terapeut, član obitelji) je bolje nego kada nas pritišću na velike promjene u kratko vrijeme, Kada nas pritišću čovjek osjeća da ne može napraviti tako veliku promjenu tako brzo, možda bi mogao da ima više vremena, ali ne odmah, zato je važno balansirati put ka promjeni i prihvaćanje sebe...
Kada nas emocije preplave onda ljudi nalaze načine da se s njima nose (alkohol, droge). To nam trenutno može pomoći, ali dugoročno ne. Postoje bolji načini da se izdrži taj trenutni pritisak.Kad ne možemo više ni trenutak ostati sa tom emocijom vrijeme je da se koristi jedna od DISTRESS TOLERANCE vještina. Ovdje moramo zapamtiti da za nas (borderlajne) neki mali događaj može izazvati veliku krizu (auto mi se pokvario + nisam naspavan i reagiram burno....). Zato se distress tolerance vještine zovu i VJEŠTINE PREŽIVLJAVANJE KRIZE. Ove vještine nam pomažu da NE napravimo nešto što će nas ugroziti i da nekako dođemo gdje mjesta gdje moramo biti. Ove vještine naravno nakon što naučimo moramo i vježbati, a prva je stvar da želimo sebi da više ne budemo bespomoćni, da nam uvijek treba netko da za nas spašava stvar. Jedno je pitati za pomoć, a drugo stalno biti u krizi. Ove vještine omogućuju da se osnažimo za nošenje sa životom.
Dva su načina u nošenju s krizom: ILI RJEŠITI KRIZU ILI PREŽIVJETI!
ŠTO JE KRIZA – Marsha Linehan je definirala krizu kao stresan ili traumatičan trenutak (npr. netko je odbio naš poziv, večera zagorjela, auto se pokvario....). Dok bi netko samo rekao: "Večera je zagorjela, naručit ću pizzu..." za nas taj događaj može biti katastrofa. Taj način razmišljanja naziva se: zagorena večera= dva slijedeća dana sam u depresiji u krevetu.
Druga stvar koja se javlja u krizi je osjećaj HITNOSTI ("Ne mogu ovo podnjeti, želim da se ovo odmah riješi, moram odmah van" i sl..), Osjećaj da ne možemo tolerirati ni jedan trenutak dulje tu situaciju. Tada se često desi da drugi ljudi protumače naše ponašanje kao ponašanje razmaženog derišta ili dramatični ispad. Iako je to traumatičan trenutak za nas, drugi to neće razumjeti, te njima izgledamo kao dvogodišnjaci. Često se u tim situacijama desi da ponekad i jesmo sposobni rješiti tu situaciju, ali mi to ne učinimo (nego počnemo plakati, govoriti uvijek mi je loše i sl....). Npr. pokvarilo se auto ja plačem pokraj ceste umjesto da krenem s rešavanjem problema. Druga je stvar kad se problem NE MOŽE rješiti (kiši, a moram na posao), tada moram PREŽIVJETI (sam sebe ohrabriti, radikalno prihvatiti situaciju, npr. neki glume da su u muzičkom spotu na kiši kad moraju izići van kuće i sl..) . većinu problema možemo samo PREŽIVJETI, ali neki se mogu i RJEŠITI...Stav "samo ću stati tu i plakati" nije koristan - ili preživjeti ili rješiti problem, a to je moguće uz ove vještine...
LOŠE VJEŠTINE PREŽIVLJAVANJA/BAD COPING SKILLS– koristimo ih jer ih već koristimo godinama i za nešto su nam služile. Ima jedna izreka "WHEN YOU KNOW BETTER YOU DO BETTER" (kad znaš bolje, radiš bolej), ne možemo raditi nešto što ne znamo i nismo naučili. Npr. Kad ljudi od nas traže da se oporavimo odmah, moramo znati da nije kratko trebalo ni da se nauče ta ponašanja, tako da treba vrijeme i da se nauče nova (korisnija)ponašanja..Čak i ako znamo dobro ove vještine 100% vremena ih nećemo uspjeti koristiti. Prvo trebamo oprostiti sebi za stara ponašanja jer nismo znali drugačije. Ovdje je važan suosjećaj prema samom sebi...drugi naziv za ova ponašanja je MALADAPTIVE BEHAVIOURS. Njih koristimo da smanjimo patnju i ta ponašanja to i čine, ali su i štetna dugoročno (a i kratkoročno). Ipak, da nam bar malo ne pomažu ne bi to koristili. Bolji naziv za ova ponašanja je SELF-DISTRACTING COPING STRATEGIES (o tome više u drugim predavanjima). Kada osjeaćamo da ćemo primjeniti neko od ovih ponašanja zaista treba vremena za smiriti se i primjeniti nešto drugo. Ova ponašanja znatno utječu na mnoge sfere života: naš odnos s drugima (roditelj, supružnik, kolega...), školu/posao, fizičko stanje, mentalno stanje.....
Post je objavljen 28.04.2015. u 20:09 sati.