Potencijalni ergogeni učinak (učinak koji poboljšava sportsku izvedbu) je odgoda nastupa umora i ubrzani oporavak nakon tjelesne aktivnosti zbog brže resinteze ATP-a, te povećanje snage i jakosti. Istraživanja pokazuju da suplementacijom kreatinom, sportaši postižu bolje rezultate u anaerobno-fosfagenim sportovima (sportovi koji se sastoje od kratkih i intenzivnih aktivnosti, Ugarković, 2001.,Persky i Brazeau, 2001., ).
Prvo objavljeno istraživanje utvrdilo je da suplementacija kreatinom od 20 g dnevno tijekom 5 dana poboljšava rezultate prilikom maksimalnih izokinetičkih vježbi za opružače koljena, smanjujući umor za 6%, što nije bio slučaj sa placebo skupinom (Casey i Greenhaff, 2000.).
Van Loon i sur., 2003., proučavaju utjecaj kreatina na visoko intenzivne aktivnosti. U svome istrživanju kao test, koristili su 12 sprinteva na bicikl-ergometru u trajanju od 12 sekundi, sa aktivnim odmorom izmedu sprinteva od 48 sekundi, te uocavaju prosječan porast maksimalne snage za 7% ± 1% nakon faze punjenja (6 dana), odnosno za 6,47% ± 1,6% nakon 42 dana suplementacije kreatinom, u odnosu na razdoblje prije suplementacije. Placebo skupina imala je povećanje snage od 3,06% ± 1,4% nakon 6 dana, odnosno 2,82% ± 1,7% nakon 42 dana. Prosječno povećanje ukupno izvršenog rada tijekom svakog sprinta na bicikl-ergometru za suplementiranu skupinu bilo je 8,21% ± 1,4 nakon faze punjenja, odnosno 7,83% ± 2,0% nakon 42 dana. Placebo skupina povećala je rad za 3,16% ± 1,6% nakon 6 dana, odnosno 3,28% ± 2,0% nakon 42 dana.
Prevost i sur. (1997.) testirali su utjecaj kratkotrajne suplementacije kreatinom (11 dana) na vrijeme do iscrpljenosti. Provedena su četiri testa: 1) kontinuirana vožnja na bicikl-ergometru, 2) 30 sekundi vožnje sa 60 sekundi odmora, 3) 20 sekundi vožnje sa 40 sekundi odmora, 4) 10 sekundi vožnje sa 20 sekundi odmora. U sva četiri načina, nakon suplementacije kreatinom, ispitanici su poboljšali rezultate, i to u testu broj 1 za 23,5%, u testu broj 2 za 61%, u testu broj 3 za 61,9% i u testu broj 4 za više od 100%.
Arciero i sur., 2001., uočavaju povećanje maksimalne jakosti (1RM) za ~6kg kod skupine suplementirane kreatinom, za ~13 kg kod skupine koja je suplementirana kreatinom i imala treninge sa opterećenjem, u odnosu na povećanje od ~9,5 kg u potisku sa ravne klupe (bench press) skupine koja je samo imala treninge sa opterećenjem, bez suplementacije. Poboljšanja su uočena i kod izvedbe vježbe nožnog potiska (leg press), pa je tako skupina suplementirana kreatinom povećala maksimalnu jakost za ~33 kg, skupina koja je trenirala sa opterećenjem i bila suplementirana kreatinom povećala je maksimalnu jakost za ~64 kg, a skupina koja je trenirala sa opterećenjem, bez suplementacije povećala je maksimalnu jakost za ~54,5 kg. Huso i sur. (2002.) uočavaju povećanje maksimalne jakosti u potisku sa ravne klupe za ~4 kg kod suplementirane skupine (bez poboljšanja kod placebo skupine) i povećanje maksimalne jakosti prilikom izvedbe nožnog potiska za ~33kg, u odnosu na ~13 kg kod placebo skupine.
Stout i sur. (2000.) zaključuju kako kratkotrajna suplementacija kreatinom (20 g kreatina dnevno tijekom 5 dana) odgađa pojavu neuro-muskularnog umora. Kao mogući razlog navode kako povećana razina fosfo-kreatina u mišićima ima kapacitet da odgodi anaerobnu glikolizu. U istraživanju Prevosta i sur. (1997.) i Olivera i sur. (2013.) razina laktata u krvi nakon suplementacije kreatinom i nakon testiranja je bila manja u odnosu na placebo skupinu. Prevost i sur. navode, pod pretpostavkom da suplementacija nije utjecala na proces otklanjanja laktata iz krvi, kako smanjena koncentracija laktata u krvi može biti uzrok odgode anaerobne glikolize odnosno produženo vrijeme upotrebe kreatin-fosfata za obnavljanje ATP-a.
Osim ovih, postoji još velik broj znanstvenih istraživanja (Casey i sur., 1996., Smith i sur., 2007., Kreider, 2003., Becque i sur., 2000.,Vandeberghe i sur., 1997.,Volek i sur., 1999.,Francaux i Poortmans, 2006., Earnest i sur., 1995.,Lehmkuhl i sur., 2003., Casey i sur., 1996., Chilibeck i sur., 2004. i dr.) koja dokazuju povećanje tjelesne mase i ergogeni učinak kreatina.
Ako govorimo o aktivnostima u kojima ne dominiraju fosfageni anaerobni izvori energije, veći broj istraživanja pokazuje da suplementacija kreatinom ne povećava uspjeh (Plisk i Kreider, 1999.). Tako na primjer Febbraio i sur. (1995.) nisu uočili poboljšanje u izvedbi vožnje sobnog bicikla tijekom suplementacije kreatinom. Ispitanici su izvodili 4 serije po 1 minutu sa 1 minutom pauze, a peta serija izvođena je do otkaza , iako je razina kreatina u mišićima bila povećana za vrijeme suplementacije (u sažetku nije naveden točan podatak o iznosu povećanja). Van Loon i sur., 2003., ne uočavaju razlike u testu maksimalnog primitka kisika između placebo i skupine suplementirane kreatinom. Također nisu primjećene razlike između skupina u oksidaciji ugljikohidrata i masti tijekom 80-minutne vožnje sobnog bicikla, što praktično znači da suplementacija kreatinom ne smanjuje potrošnju masti i ugljikohidrata za vrijeme dugotrajnih kontinuiranih aktivnosti. Gualano i sur., 2008., također ne uočavaju poboljšanja u aerobnom treningu niti veću iskoristivost masti kao goriva tijekom 12 tjedana suplementacije kreatinom.
Engelhardt i sur., 1998., također nisu uočili direktan utjecaj suplementacije kreatinom na srčano-žilni sustav, primitak kisika niti na koncentraciju laktata, međutim pad glukoze u plazmi tijekom testiranja bio je značajo manji kod ispitanika suplementiranih kreatinom.
Osim navedenih, još neka znanstvena istraživanja (Thompson i sur., 1996., Walter i sur., 2008., Graef i sur., 2009., Rositter i sur, 1996., Terillion i sur., 1997., Stroud i sur., 1994., ) potvrđuju gore navedene podatke.
Oliver i sur. (2013.) i Chwalbińska-Moneta (2003.) dokazuju da suplementacija kreatinom smanjuje razinu laktata u krvi i povisuje razinu anaerobnog praga tijekom vožnje na bicikl-ergometru do potpune iscrpljenosti. Anomasiri i sur. (2004.) zaključuju kako splementacija kreatinom skraćuje vrijeme sprinta zadnjih 50 m tijekom plivanja 400 m kod plivača amatera. Slično zaključuju i Vandebuerie i sur. (1998.), njihovi ispitanici vozili su bicikl.ergometar do iscrpljenja nakon čega su izvodili 5 maksimalnih 10-sekundnih sprinteva (također na bicikl-ergometru). Skupina suplementirana kreatinom imala je 8-9% veću vršnu i srednju snagu tijekom sprinteva. Dakle, iako suplementacija kreatinom ne poboljšava samu izvedbu tijekom dugotrajnih aktivnosti, može poboljšati izvedbu tijekom završnih sprinteva, što može značajno utjecati na krajnji rezultat.
Postoje i istraživanja koja nisu pokazala ergogeni učinak kreatina niti kod aktivnosti u kojima dominiraju fosfageni anaerobni izvori energije. Pa tako, Cooke i Barnes (1997.) nisu zabilježili povećanje snage tijekom 2 serije maksimalnog 15-sekundnog vježbanja, sa pauzom između serija od 20 minuta. Međutim, moguće je da je pauza između serija bila preduga i da su dvije serije premalo da bise uočili efekti suplementacije kreatinom, jer se pad snage tijekom vježbanja uočava nakon izvođenja nekoliko serija koje su kraće od 30 sekundi. Također, resinteza kreatina u mišićima ima vrijeme poluživota od 30-60 sekundi i pauza od 20 minuta je preduga da bi se vidjeli efekti suplementacije kreatinom. Snow i sur.(1998.) također nisu primjetili ergogene učinke kreatina na jednu seriju 20-sekundnog maksimalnog vježbanja. Razlog ovome, moglo bi biti povećanje razine kreatina u mišićima za svega 9%, dok je povećanje razine potrebno za pozitivne ergogene efekte kreatina 18-25%. Mujika i sur. nisu zabilježili ergogene efekte suplementacije kreatinom, međutim rezultat je teško tumačiti jer nije mjerena razina kreatina u mišićima. Kod Odlanda i sur., problem bi mogao biti kraće trajanje suplementacije (3 dana umjesto uobičajenih 5 dana) kao i činjenica da nije došlo do promjena razine kreatin-fosfata u mišićima (Casey i Greenhaff, 2000.). McKenna i sur. (1999.) usprkos povećanju ukupne razine kreatina od 18% nisu uočili razlike u snazi, izdržljivosti ni ukupnom radu između placebo i suplementirane skupine, koje su izvodile 5 maksimalnih sprinteva na bicikl-ergometru u trajanju od 10 sekundi, sa pauzama od 3 minute nakon prvog sprinta, 50 sekundi nakon drugog sprinta i 20 sekundi nakon slijedecih sprinteva.
Suplementacija kreatinom u istraživanju De Oca i sur. (2013.) nije imala ergogeni efekt na sportaše koji su trenirali taekwondo, međutim ni oni nisu mjerili razinu povećanja kreatina u mišićima. Zanimljivost u ovom istraživanju jest da je kod subjekata suplementiranih kreatinom došlo do povećanja razine triglicerida u krvi i do blagog povećanja masne tjelesne mase. Huso i sur. (2002.) uočavaju stagnaciju masne tjelesne mase u skupine suplementirane kreatinom, dok se ista smanjila kod placebo skupine. Razlog ovome mogao bi biti (što je u ovome istraživanju indikativno, ali ne i statistički značajno zbog malog broja ispitanika) povećanje postotka korištenja ugljikohidrata u odnosu na masti tijekom suplementacije. U nekoliko istraživanja, međutim nije uočeno povećanje triglicerida u krvi tijekom suplementacije kreatinom (Schroder i sur. 2003., Volek i sur. 2000., Cancela i sur. 2008., Gualano i sur., 2008.), a Arciero i sur., 2001. i Earnst i sur., 1996. (prema: Gualano i sur., 2008.) uočavaju smanjenje ukupne razine kolesterola u plazmi tijekom suplementacije kreatinom.
Osim navedenih, potoji još znanstvenih istraživanja (Finn i sur., 2001.,Deutekom i sur., 2000., ,Lehmkuhl i sur., 2003., Spillane i sur., 2009., Burke i sur., 1996., Glaister i sur., 2006., Smith-Ryan i sur., 2004., Pluim i sur., 2006., Barnett i sur., 1996. i dr.) koja nisu dokazala ergogeni učinak kreatina kod aktivosti u kojima prevladavaju fosfageni anaerobni izvori energije.
Prema Plisku i Kreideru (1999.) razlozi zbog koji neka istraživanja nisu pokazala ergogeni učinak kreatina na sportske aktivnosti u kojima dominiraju fosfageni anaerobni izvori energije mogli bi biti:
istraživanja u kojima su ispitanici suplementirani niskim dozama kreatina (2-3 g dnevno) bez početne faze punjenja i istraživanja sa visokim dozama (20 i više grama dnevno) ali kraćeg trajanja (do 5 dana) uglavnom pokazuju niži ergogeni učinak kreatina od istraživanja duljeg trajanja i sa višim dozama kreatina
istraživanja sa malim brojem ispitanika (6 ili manje ispitanika po grupi) i ukrižena (crossover) istraživanja sa periodom ispiranja manjim od 5 tjedana, također pokazuju niži ergogeni učinak kreatina
učinak kreatina može varirati ovisno o veličini napora i dužini odmora između serija
Prema gore navedenome daje se zaključiti (prema: Syrotuik i Bell, 2004., Spillane i sur., 2009.) da postoje osobe koje odgovaraju na suplementaciju kreatinom i osobe koje ne odgovaraju na suplementaciju kreatinom. Osobe koje odgovaraju na suplementaciju kreatinom, osim niže početne koncentracije kreatina u mišićima, imaju viši postotak mišićnih vlakana tipa II (tzv. brzih mišićnih vlakana), veći promjer mišićnih vlakana i veći postotak nemasne tjelesne mase, dok su kod osoba koje ne odgovaraju na suplementaciju kreatinom ove fiziološke osobine obrnute, te kako autori navode, ovo bi djelom mogli biti razlozi različitih rezultata znanstvenih istraživanja o ergogenim efektima kreatina i djelovanju kreatina na nemasnu tjelesnu (mišićnu) masu.
Neka istraživanja pokazala su da suplementacija kreatinom povećava razinu glikogena u mišićima. Mišićni glikogen je ugljikohidrat koji se deponira u mišićima i jetri, a mala količina nalazi se u plazmi. Glikogen iz mišića koristi kao izvor energije u aktivnim mišićima (nakon što se potroše zalihe kreatin-fosfata), a to praktično znači da što je veća količina glikogena u mišićima, visoka razina mišićne aktivnosti može dulje trajati. Povećana razina glikogena pripisuje se povećanju volumena mišićne stanice (a povećani volumen je posljedica povećane hidracije mišićnih stanica) tijekom suplementacije kreatinom, što dodatno naglašava sintezu glikogena (Nelson i sur., 2001., van Loon i sur., 2004.).
Van Loon i sur. (2004.), uočavaju povećanje razine glikogena u mišićima, međutim razina se vratila na početnu vrijednost nakon 43 dana suplementacije kreatinom. Zanimljivo je kako je razina povećanja i smanjenja mišićnog glikogena slijedila razinu povećanja i smanjenja kreatina u mišićima.
Nakon pražnjenja glikogenskih rezervi u mišiću (ekstenzivnim treningom) razina glikogena u tom istom mišiću može se povećati za 43% (tijekom naredna 3 dana). Poboljšani efekt punjenja glikogenskih rezervi postiže se (povećanje razine glikogena za 53%) nakon suplementacije kreatinom (Nelson i sur., 2001.). Prema Robinsonu i sur. (1999.) razina glikogena u mišićima tijekom suplementacije kreatinom i ugljikohidratima bila je 23% veća od razine glikogena nakon suplementacije samo ugljikohidratima (u oba slučaja nakon treninga do iscrpljenja i pražnjenja glikogenskih rezervi).
Newman i sur., 2003., prema van Loon i sur., 2004. nisu uspjeli dokazati povezanost suplementacije kreatinom i povećanja razine mišićnog glikogena, međutim razlog tomu mogao bi biti, kako navode van Loon i sur., nedovoljno povećanje razine kreatina u mišićima. Naime, u navedenom istraživanju (Newman i sur., 2003.), ukupna razina kreatina i razina kreatin-fosfata povećana je za 6 odnosno 12%, u odnosu na istraživanje van Loon-a i sur., gdje su razine povećane za 24 odnosno 32%. Posljedično tome, razina glikogena kod Newmana je povećana za 9% (statistički neznačajno) dok je kod van Loona razina glikogena povećana za 18%.
Sewell i sur. (2008.) također, nisu uočili povećanje razine glikogena tijekom suplementacije kreatinom. I ovdje bi nedovoljno povećanje ukupne razine kreatina u mišićima (11%) i kreatin-fosfata (5%) mogao biti razlog izostanka efekta povećanja razine glokogena. Subjekti u ovome istraživanju nisu aktivno trenirali i zadržali su uobičajenu prehranu tijekom istraživanja. Autori predlažu kako sama suplementacija kreatinom nije dovoljan poticaj za povećanje razine glikogena u mišićima, već je tijekom suplementacije potrebno prazniti zalihe glikogena u mišićima tjelovježbom.
Literatura:
Persky, A.M., Brazeau, G.A. (2001.) Clinical pharmacology of the dietary supplement creatine monohydrate. Pharmacologicale Reviews 53:161-176
Ugarković, I. (2001.) Kreatin kao ergogeno sredstvo. Seminarski rad, Laboratorij za fizikalnu kemiju I koroziju, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
van Loon, L.J.C., Oosterlaar, A.M., Hartgens, F., Hesselink, M.K.C., Snow,R.J., Wagenmakers, A.J.M. (2003.) Effects of creatine loading and prolonged creatine supplementation on body composition, fuel selection, sprint and endurance performance in humans. Clinical Science 104:153-162
Casey, A. and Greenhaff, P.L. (2000.) Does dietary creatine supplementation play a role in a skeletal muscle metabolism and performance? American Journal of Clinical Nutrition 72(2):607S-617S
Arciero, P.J., Hannibal, N.S., Nindl, B.C., Gentile, C.L., Hamed, J., Vukovich, M.D. (2001.) Comparison of creatine ingestion and resistance training on energy expenditure and limb blood flow. Metabolism: clinical and experimental 50(12):1429-34
Prevost, M.C., Nelson, A.G., Morris, G.S. (1997.) Creatine supplementation enhances intermittent work performance. Research Quarterly for Exercise and Sport 68(3):233-240
Stout, J., Eckerson, J., Ebersole, K., Moore, G., Perry, S., Housh, T., Bull, A., Cramer, J., Batheja, A. (2000.) Effect of creatine loading on neuromuscular fatigue threshold. Journal of Applied Physiology 88:109-112
Huso, E.M., Hampl, J.S., Johnston, C.S., Swan, P.D. (2002.) Creatine supplementation influences substrate utilization at rest. Journal of Applied Physiology 93:2018-2022
Oliver, J.M., Joubert, D.P., Martin, S.E., Crouse, S.F. (2013.) Oral creatine supplementation's decrease of blood lactate during exhaustive, incremental cycling. International Journal of Nutrition and Exercise Metabolism 23(3):252-258 (Abstract)
Smith, A.E., Walter, A.A., Herda, T.J., Ryan,E.D., Moon, J.R., Cramer, J.T., Stout, J.R. (2007.) Effects of creatine loading on electromyographic fatigue threshold during cycle ergometry in college-aged women. Journal of the International Society of Sports Nutrition 4:20
Kreider, R.B. (2003.) Effects of creatine supplementation on performance and training adaptation. Molecular and Cellular Biochemistry 244:89-94
Casey, A., Constantin-Teodosiu, D., Howell, S., Hultman, E., Greenhaff, P.L. (1996.) Creatine ingestion favourably affects performance and muscle metabolism during maximal exercise in humans. American Journal of Physiology 271:E31-E37
Becque, M.D., Lochmann, J.D., Melrose, D.R. (2000.) Effects of oral creatine supplementation on muscular strength and body composition. Medicine and Science in Sports and Exercise 32(3):654-658
Vandenberghe, K., Goris, M., van Hecke, P., van Leemputte, M., Vangerven, L. and Hespel, P. (1997.) Long-term creatine intake is benificial to muscle performance during resistance training. Journal of Applied Physiology 83(6):2055 – 2063
Volek, J.S., Duncan, N.D., Mazzetti, S.A., Staron, R.S., Putakian, M., Gómez, A.L., Pearson, D.R., Fink, W.J., Kraemer, W.J. (1999.) Performance and muscle fiber adaptations to creatine supplementation and heavy resistance training. Medicine and Science in Sports and Exercise 31(8):1147-1156
Francaux, M., Poortmans, J.R. (2006.) Side effects of creatine supplementation in athletes. International Journal of Sports Physiology and Performance 1:311-323
Earnest, C.P., Snell, P.G., Rodriguez, R., Almada, A.L., Mitchell, T.L. (1995.) The effect of creatine monohydrate ingestion on anaerobic power indices, muscular strength and body composition. Acta Physiologica Scandinavica 153:207-209
Chilibeck, P.D., Stride, D., Farthing, J.P., Burke, D.B. (2004.) Effect of creatine ingestion after exercise on muscle thickness in males and females. Medicine and Science in Sports and Exercise 36(10):1781-1788
Lehmkuhl, M., Malone, M., Justice, B., Trone, G., Pistilli, E., Vinci, D., Haff, E.E., Kilgore, J.L., Haff, G.G. (2003.) The effects of 8 weeks of creatine monohydrate and glutamine supplementation on body composition and performance measures. Journal of Strength and Conditioning Research 17(3):425-438
Febbraio, M.A., Flanagan, T.R., Snow, R.J., Zhao, S., Carey, M.F. (1995.) Effect of creatine supplementation on intramuscular TCr, metabolism and performance during intermittent, supramaximal exercise in humans. Acta physiologica Scandinavica 155(4):387-395 (Abstract)
Plisk, S.S., Kreider, R.B. (1999.) Creatine controversy? Strength and Conditioning Journal 21(1):14-23
Gualano, B., Ugrinowitsch, C., Artioli, G.G., Benatti, f.B., Scagliusi, F.B., Harris, R.C., Lancha, A.H. (2008.) Does creatine supplementation improve the plasma lipid profile in healthy male subjects undergoing aerobic training? Journal of the International Society of Sports Nutrition 5:16
Engelhardt, M., Neumann, G., Berbalk, A., Reuter, I. (1998.) Creatine supplementation in endurance sports. Medicine and science in sports and exercise 30(7):1123-1129 (Abstract)
Graef, J.L., Smith, A.E., Kendall, K.L., Fukuda, D.H., Moon, J.R., Beck, T.W., Cramer, J.T., Stout, J.R., (2009.) The effects of four weeks of creatine supplementation and high-intensity interval training on cardiorespiratory fitness: a randomized controlled trial. Journal of International Society of Sports Nutrition 6:18
Thompson, C.H., Kemp, G.J., Sanderson, A.L., Dixon, R.M., Styles, P., Taylor, D.J., Radda, G.K. (1996.) Effect of creatine on aerobic and anaerobic metabolism in skeletal muscle in swimmers. British Journal of Sports Medicine 30:222-225
Walter, A.A., Smith, A.E., Herda, T.J., Ryan, E.D., Moon, J.R., Cramer, J.T., Stout, J.R. (2008.) Effects of creatine loading on electromyographic fatigue threshold in cycle ergometry in college-age men. International Journal of Sport Nutrition and Exercise Metabolism 18:142-151
Terrillion, K.A., Kolkhorst, F.W., Dolgener, F.A., Joslyn, S.J. (1997.) The effect of creatine supplementation on two 700-m maximal running bouts. International Journal of Sports Nutrition 7(2):138-143 (Abstract)
Stroud, M.A. Holliman, D., Bell, D., Green, A.L., Macdonald, I.A., Greenhaff, P.L. (1994.) Effect of oral creatine supplementation on respiratory gas exchange and blood lactate accumulation during steady-state incremental treadmill exercise and recovery in man. Clinical Science 87(6):707-710 (Abstract)
Rossiter, H.B., Cannell, E.R., Jakeman, P.M. (1996.) The effect of oral creatine supplementation on the 1000-m performance of competitive rowers. Journal of Sports Sciences 14(2):175-179 (Abstract)
Vandebuerie, F., Vanden-Eynde, B., Vandenberghe, K., Hespel, P. (1998.) Effect of creatine loading on endurance capacity and sprint power in cyclists. International Journal of Sports Medicine 19(7):490-495 (Abstract)
Chwalbińska-Moneta, J. (2003.) Effect of creatine supplementation on aerobic performance and anaerobic capacity in elite rowers in the course of endurance training. International Journal of Sports Nutrition and Exercise Metabolism 13(2):173-183 (Abstract)
Anomasiri, W., Sanguanrungsirikul, S., Saichandee, P. (2004.) Low dose creatine supplementation enhances sprint phase of 400 meters swimming performance. Journal of Medical Association of Thailand 87(S2):228-232 (Abstract)
Cooke, W.H., Barnes, W.S. (1997.) The influence of recovery duration on high-intensity exercise performance after oral creatine supplementation. Canadian Journal of Applied Physiology 22(5):454-467
de Oca, R.M.M., González, F.F., Romero, S.C., Sotelo, P.T., Argüelles, C.F., Kormanowski, A., Gallego, J.G., and Ordenes I.A. (2013.) Effects of creatine supplementation in taekwondo practitioners. Nutricion Hospitalaria 28(2):391-399
McKenna, M.J., Morton, J., Selig, S.E., Snow, R.J. (1999.) Creatine supplementation increases muscle total creatine but not maximal intermittent exercise performance. Journal of Applied Physiology 87(6):2244-2252
Schroeder, H., Terrados, N., Tramullas, A. (2005.) Risk assessment of the potential side effects of long-term creatine supplementation in team sport athletes. European Journal of Nutrition 44:255-261
Volek, J.S., Duncan, N.D., Mazzetti, S.A., Putukian, M., Gómez, A.L., Kraemer, W.J. (2000.) No effect of heavy resistance training and creatine supplementation on blood lipids. International Journal of Sport Nutrition and Exercise Metabolism 10(2):144-156
Cancela, P., Ohanian, C., Cuitino, E., Hackney, A.C. (2008.) Creatine supplementation does not affect clinical health markers in football players. British Journal of Sports Medicine 42(9):731-735
Gualano, B., Ugrinowitsch, C., Artioli, G.G., Benatti, f.B., Scagliusi, F.B., Harris, R.C., Lancha, A.H. (2008.) Does creatine supplementation improve the plasma lipid profile in healthy male subjects undergoing aerobic training? Journal of the International Society of Sports Nutrition 5:16
Finn, J.P., Ebert, T.R., Withers, R.T., Carey, M.F., Mackay, M., Phillips, J.W., Febbraio, M.A. (2001.) Effect of creatine supplementation on metabolism and performance in humans during intermittent sprint cycling. European Journal of Applied Physiology 84:238-243
Deutekom, M., Beltman, J.G.M., de Ruiter, C.J., de Konong, J.J., de Haan, A. (2000.) No acute effects of short-term creatine supplementation on muscle properties and sprint performance. European Journal of Applied Physiology 82:223-229
Spillane, M., Schoch, R., Cooke, M., Harvey, T., Greenwood, M., Kreider, R., Willoughby, D.S. (2009.) The effects of creatine ethyl ester supplementation combined with heavy resistance trainingon body composition, muscle performance, and serum and muscle creatine levels. Journal of the International Society of Sports Nutrition 6:6
Smith-Ryan, A.E., Ryan, E.D., Fukuda, D.H., Costa, P.B., Cramer, J.T., Stout, J.R. (2014.) The effect of creatine loading on neuromuscular fatigue in women. Medicine and Science in Sports and Exercise 46(5):990-997
Glaister, M., Lockey, R.A., Abraham, C.S., Staerck, A., Goodwin, J.E., McInnes, G. (2006.) Creatine supplementation and multiple sprint running performance. Journal of Strength and Conditioning Research 20(2):273-277
Burke, L.M., Pyne, D.B., Telford, R.D. (1996.) Effect of oral creatine supplementation on single-effort sprint performance in elite swimmers. International Journal of Sports Nutrition 6:222-233
Barnett, C., Hinds, M., Jenkins, D.G. (1996.) Effect of oral creatine supplementation on multiple sprint cycle performance. Australian Journal of Science and Medicine in Sport 28(1):35-39 (Abstract)
Pluim, B.M., Ferrauti, A., Broekhof, F., Deutekom, M., Gotzman, A., Kuipers, H., Weber, K. (2006.) The effect of creatine supplementation on selected factors of tennis specific training. British Journal of Sports Medicine 40:507-512
Syrotuik, D.G., Bell, G.J. (2004.) Acute creatine monohydrate supplementation: a descriptive physiological profile of responders vs. non-responders Journal of strength and conditioning research 18(3):610-617 (Abstract)
Post je objavljen 28.04.2015. u 20:04 sati.