Marketing
Loše vijesti za nuklerce iz Bugarske
Bugarska je prošle godine bila potpisala ugovor s kompanijom Westingouse o gradnji nuklearnog reaktora Kozloduj 7. U ožujku ove godine su zatražili da bude i strateški investitor, te da svoj udio poveća s 30% na 49% i da osigura "svježe financijske resurse". Ministrica energetike Temenuška Petkova nije odgovorila na pitanje kako Bugarska planira prikupiti preostalih 51% (vidi članak na engleskom).
Rok za potpisivanje novog ugovora bio je 31. ožujka. Westinghouse je, kao što se i očekivalo, odbio zahtjev (članak na bugarskom, 1. travnja: Proekt za sedmi blok na AEC 'Kozloduj' propada). Oni su tvrtka specijalizirana za nabavu i instalaciju opreme, a ne za financiranje.
Kad se prošle godine dogovarao ugovor, kompanija Toshiba, vlasnica Westingousea, koja bi mogla povući sredstva eksportnih banaka Japana i SAD, nije željela biti ugovorna strana. (Vidi i komentar na bugarskom, 3. travnja.)
Nakon posjeta američkog ministra vanjskih poslova SAD Johna Kerrya Bugarskoj, početkom ove godine, govorilo se o mogućnosti da projekt ipak bude financiran od američke Ex-im Bank.
Sad izgleda da je projekt propao, jer Bugarska ne može osigurati novac.
Procjena Westinghousa je da je vrijednost projekta 7,7 milijardi dolara. Početkom ožujka je potpredsjednik Westinghousea Michael Kirsty rekao da je to »najniža moguća cijena za izgradnju nuklearnog reaktora u svijetu.«
Predsjednik bugarske vlade Bojko Borisov optužio je prethodnu vladu da je nerazumno potpisala sporazum, znajući da Bugarska ne može uzeti tako golem kredit i povećati svoje dugove.
Reaktori Kozloduj 1-4 su zatvoreni, a na dogradnji reaktora 5 i 6 radi konzorcij ruske kompanije Rosatom i francuske EDF-a. To je nužan posao, da bi se produljio rok rada, jer projektiranih 30 godina ističe 2016. i 2017.. Borisov je nedavno rekao da bi bilo ekonomski katastrofalno ako se Rusija povuče iz tog projekta.
Toshiba pak nudi da poveća snagu postojećih reaktora za po 100 MW. Navodno bi to koštalo samo 200 milijuna USD, tj. po jedinici nove snage šest puta manje nego gradnja novog reaktora.
Bugarska je opterećena i sudskim sporom zbog otkazivanja gradnje nuklearnog reaktora 'Belene' prije dvije godine. Tada je čak bio održan referendum, kojim je oporbena Socijalistička stranka pokušala spriječiti obustavu gradnje.
Ruska kompanija Atomstrojeksport traži odštetu od milijardu eura za već obavljene radove. Odluka arbitražnog suda očekuje se najesen. Sad se spekulira o mogućnosti da taj reaktor bude ugrađen u Kozloduj 7, a dodatnu opremu da osigura Toshiba. Navodno je Borisov već vodio razgovore o tome; iz vladajuće stranke GERB to energično opovrgavaju.
Vlade istočnog dijela Europske unije prijateljskije su raspoložene prema nuklearno energiji od vlada starijih članica EU, ali novih projekata nema mnogo. Dva reaktora su u gradnji u Slovačkoj (vlastitim snagama). Planovi su često bili odgađani ili stopirani, pa je tako nedavno u Češkoj odgođeno raspisivanje tendera za gradnju NE Temelin. Od postojećih planova, do 2025. je moguća gradnja dva reaktora u Rumunjskoj (kineske tvrtke), jednog u Litvaniji (GE i Hitachi), jednog u Mađarskoj (Rosatom; još jedan iza 2025.) te možda dva u Poljskoj (još izabranog partnera).
Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija".
Post je objavljen 27.04.2015. u 09:30 sati.