Marketing
Negativni imidž plastike
Piše: mr.sc. Maja Rujnić Sokele
Nastavljam s objavom članka mr.sc. Maje Rujnić Sokele: Je li moguć život bez plastike? objavljen još davne 2009. godine u časopisu Polimeri. U jučerašnjem, prvom nastavku Maja nam je objasnila razloge zašto se odlučila na pisanje ovog članka, te nam opisala jedan svoj uobičajeni dan. Od jutarnje higijene do ostalih obaveza tijekom dana, a sve vezane uz neizbježnu plastiku. U današnjem nastavku Maja nam pokušava približiti razloge negativnog imidža plastike.
Je li moguć život bez plastike? (2)
Postavlja se pitanje – zbog čega ta nesnošljivost prema plastici, posebno plastičnoj ambalaži? Izdržljiva je, neslomljiva, lagana, higijenska, za proizvodnju i transport troši se manje energije u usporedbi s drugim ambalažnim materijalima, a brojne procjene životnog ciklusa pokazale su da je najčešće najbolji izbor. Zašto plastika ima tako negativan imidž u javnosti? Razloga je više.
Prije dvadesetak godina plastika se našla u žarištu interesa javnosti kao materijal koji uzrokuje velike količine otpada i onečišćuje okoliš, a pritom troši vrijedne zalihe nafte. Istraživanje komunalnog otpada grada Zagreba provedeno na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 1996. 3 pokazalo je kako plastika u čvrstome kućnom otpadu zauzima malo više od 7 mas. %, a slične su rezultate dobili i drugi istraživači diljem svijeta. Ni danas, 13 godina nakon tog istraživanja, situacija vjerojatno nije znatno drukčija – količine plastičnog otpada vjerojatno su i manje. Naposljetku, plastični se otpad sve više reciklira, a najbolji je primjer vrlo uspješan sustav recikliranja otpadne PET ambalaže. Upravo mi je zbog toga najviše zasmetalo novinarkino negativno stajalište prema PET boci za vodu, a još više prenošenje tog stajališta na vlastita sina koji ima samo četiri godine i već je naučio da je plastika veliko zlo kojeg se treba kloniti pod svaku (uvijek višu) cijenu.
PET boca volumena 0,5 L mase je 24 g (s čepom), a boca za vodu od nehrđajućeg čelika koju je za 22 USD (120 kuna) kupila novinarka, volumena 800 mL, mase je 230 g. Boca sličnog volumena mase je oko 170 g, odnosno sedam puta teža. Usto i nije potpuno metalna, jer je čep polipropilenski.
Donekle razumijem negativno stajalište prema plastičnim vrećicama, jer se viđaju posvuda po okolišu, no isto tako po tko zna koji put valja ponaviti činjenicu da za to nije kriva vrećica, već ljudi koji je tako nesmotreno odbacuju. Ne tako davno e-poštom je kružila PowerPoint prezentacija o plastičnim vrećicama. Među ostalim, u njoj je pisalo i da će Kina, zahvaljujući zabrani besplatnih plastičnih vrećica, godišnje uštedjeti čak 37 milijuna barela nafte. A što je ustvari trebalo pisati? Da stanovnici Kine potroše oko 3 milijarde plastičnih vrećica dnevno, a zemlja treba godišnje rafinirati 37 milijuna barela nafte (5 milijuna tona) kako bi se proizvela plastika za ambalažu.4
Ide li sva ta nafta za proizvodnju plastičnih vrećica? Naravno da ne ide. Tih 37 milijuna barela nafte potroši se na proizvodnju sveukupne plastične ambalaže u Kini, koja ostaje u Kini, ali se i izveze. Prema izvještaju,5 u Sjedinjenim Američkim Državama potroši se 12 milijuna barela nafte za proizvodnju 10 puta više vrećica. Ne treba biti veliki matematičar i izračunati da prema tome Kina za proizvodnju plastičnih vrećica troši 1,2 milijuna barela. Odnosno 30 puta manju količinu nafte od navedene u prezentaciji. Slučajna ili namjerna pogreška?
Argument kako se proizvodnjom plastike troši vrijedna nafta također nije prihvatljiv. Na proizvodnju plastike troši se samo 4 do 5 % nafte, od čega manje od 2 % za svu plastičnu ambalažu. Mnogo veća količina nafte (oko 90 %) potroši se na transport i grijanje pa bi bilo kakva ušteda na tim područjima bila opravdanija. Među ostalim, uporabom plastičnih izolacija u zgradarstvu.
Nastavlja se ...
KORIŠTENA LITERATURA:
3. Šercer, M. et al.: Studija Analiza kućnog otpada grada Zagreba, ZGO, Zagreb, 1997.
4. From June, shops can’t give free plastic bags, 9. 1. 2008.
5. Potter, N.: Saving the World, One Plastic Bag at a Time, 8. 3. 2007.
Izvor:
Maja Rujnić Sokele; Je li moguć život bez plastike?: Polimeri, Volumen 30, Svezak 1, Godina 2009.
Post je objavljen 08.04.2015. u 21:21 sati.