Marketing
Konzervativci i liberali u Hrvata
Opozicija konzervativno-liberalno kod nas se koristi prvenstveno imajući na umu kulturlološka opredjeljenja, a ne odnos prema ekonomiji (kultura = sve, što nije ekonomija). To se često kod nas označava kao "svjetonazorska pitanja", što je zavaravajuće, jer razlike svjetonazora itekako su vidljive i u ekonomskim koncepcijama.
Ta kulturološka polarizacija može se izraziti i terminima "tradicionalističko" vs. "permisivističko", da se izbjegne višeznačanost pojmova (pogotovo "liberalizam", koji može označavati političku ili ekonomsku orijentaciju). Treba li u prvom planu biti održanje tradicionalnih vrednota (često pregnantno izraženo trojnom parolom: "obitelj, vjera, domovina") ili dozvoljavanje i poticanje osobne slobode, pluralizma, samostalnog izbora vrednota.
Konzervativna/tradicionalistička orijentacija u Hrvatskoj je u snažnoj svjetonazorskoj ofanzivi od jeseni 2012. (kampanja protiv zdravstvenog odgoja; vidi npr. članak iz siječnja 2013.: Odgoj za biranje ili za odlučivanje . te nedavni Dvije Hrvatske u ringu.)
U političkom ringu, stavovi teže zaoštravanju, ili-ili postavljanju. Npr. jeste li za zabranu pobačaja ili za slobodan pobačaj. U praksi, većina ljudi ne zastupa ekstremen stavove, što se vidi ako im se umjesto ili-ili odabira ponudi tzv. "Likertova skala" s pet ili sedam ili više vrijednosti. Tako će, u ovom primjeru, malo ljudi biti apsolutno protiv induciranog pobačaja u svim slučajevima, nego će ga, iako su načelno protiv, dozvoliti ako je život majke u pitanju, ako je plod jako deformiran, ako je začeće posljedica silovanja isl.. Oni pak koji su za slobodu pobačaja ipak će često prihvatiti da mora postojati neko obavezno savjetovanje prije tog zahvata.
Osim toga, naravno, stavovi mogu biti mješoviti, netko može biti jako konzervativan (tradicionalistički) u nekim pitanjima, jako liberalan (permisivan) u drugima.
Pogledajte gornji vrlo zanimljiv grafikon, gdje su građani Hrvatske, prema rezultatima jedne znanstvene sociološke ankete gdje su pitani o raznim stavovima, raspoređeni u šest svjetonazorskih opcija (dakako da je svako takvo svrstavanje manje-više provizorno, nikad ne možemo obuhvatiti sve individualne varijacije).
Horizontalno je dimenzija kulturološkog - lijevo "konzervativno" (kolektiv, tradicija, nacija), desno "liberalno" (pojedinac, sloboda, tolerancija).
Vertikalno je dimenzija odnosa prema ekonomiji: tržište ili država.
Skoro trećina ispitanika (32%) je označena kao "građanski centar": vrlo su blizu središtu koordinatnog sustava.
Nešto više ispitanika (56%) je kulturološki na "liberalnoj" strani, međutim, ako odbijemo "građanski centar" koji je vrlo blago prema liberalnoj strani, odnos je 44% (klasični konzervativci, demokršćani i ksenofobni egalitaristi) vs 24% (socijaldemokrati i politički liberali).
Zanimljiv je izostanak pravih libertarijanaca (u američkom smislu),. onih koji kombiniraju poltički liberalizam (snažan interes za slobodu pojedinca) sa snažnim zagovaranjem slobodnoga tržišta. "Politički liberali" su u odnosu na ekonomiju u sredini, dakle za ravnotežu tržišne i državne regulacije.
Tome nasuprot, na konzervativnoj strani, postoji značajan raskol između, s jedne strane, "demokršćana" i "ksenofobnih egalitarista", koji su za snažnu ulogu države (ukupno 21%), a s druge "klasičnih konzervativaca" (23%) koji su za slboodno tržište.
Prezentacija iz koje je uzet taj slajd: Dragan Bagić: "Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive". Vrijedi podrobnije pregledati slajdove, koji sadrže puno podataka.
Važno je zamijetiti i to, da orijentacija, ustanovljena na osnovu odgovora ljudi na niz pitanja o njihovim uvjerenjima, nije jednoznačno povezana s njihovim glasanjem na izborima. Odluka kome dati glas ovisi o raznim čimbenicima, koji ovim istraživanjem nisu mogli svi biti obuhvaćeni. (Prije svega, kod nas važne klijentelističke mreže.)
Izvorno objavljeno na blogu Zelena politika
Post je objavljen 03.03.2015. u 13:28 sati.