Marketing
Zašto ugibaju glavate želve?
Dok sam bila dijete, ljetni susreti s morskim kornjačama u zatonskim uvalama i šibenskom kanalu nisu bili rijetkost. Nažalost, sve je manje takvih uzbudljivih doživljaja.
Krajem prošle godine na šibenskoj plaži pronađena je uginula odrasla glavata želva. Nekoliko mjeseci prije, beživotni primjerak želve plutao je u blizini po Prukljanskom jezeru. Otkriveno ih je još nekoliko i na Dugom otoku. Ukupno više od trideset mrtvih kornjača na istočnoj obali Jadrana. Što se događa? Zašto ugibaju glavate želve u Jadranskom moru? Ekolozi su zabrinuti i boje se da su im naštetila podmorska istraživanja nafte i plina iako se uginuća službeno ne povezuju s ovim seizmičkim aktivnostima u jadranskom podmorju.
Glavata želva ili Caretta caretta je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini neprijatelji odraslih glavatih želvi su morski psi, ponekad kit-ubojica i čovjek. Na temelju jadranskih nalaza ženki markiranih pri polaganju jaja, znamo da glavate želve u Jadranu potječu uglavnom iz grčkih gnjezdišta u Jonskom moru. Nakon što sezona gniježđenja završi, dio grčke populacije vraća se natrag u Jadran. Sve morske kornjače razmnožavaju se na pješčanim plažama. Pare se u moru, od kraja ožujka do početka lipnja, a jaja polažu tijekom ljeta. Na kopno izlaze samo ženke radi polaganja jaja, a mužjaci, nakon što se izlegu, više nikada ne izlaze na kopno.
Glavate želve često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izranjati da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između udisaja relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa, vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Osim mreža, smrtonosni su i naizgled bezazleni komadi smeća. Posebno su opasne PVC vrećice koje kornjače zamijene s meduzama i progutaju ih. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov glavate želve, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Caretta caretta iznosi 40.000 kn.
Što bi se dogodilo kada bismo morske kornjače prepustili izumiranju? Svojim načinom ishrane morske kornjače stvaraju staništa za druge morske organizme te omogućuju prozračivanje i protok hranjivih tvari i energije u hranidbenim mrežama mora. Gniježđenjem omogućuju transport hranjivih tvari iz mora u energetski siromašna staništa pješčanih dina, čime pridonose rastu vegetacije i stabilizaciji dina. Štiteći glavate želve ne štitimo samo njih, već i brojne druge organizme i njihova staništa, pridonoseći tako zaštiti cijelog ekosustava mora. Zdrave populacije morskih kornjača ukazuju da su mora u kojima žive također zdrava.
Hrvatska nema smjernice i pravila za provođenje istraživanja i eksploataciju nafte i plina iz podmorja. Koristimo se saznanjima drugih država. Bez prilagodbe na lokalne uvjete ovakvi su posuđeni materijali neprihvatljivi. S obzirom da su se istraživanja u spomenutoj stranoj dokumentaciji radila uglavnom u sjevernim morima, utjecaj na morske kornjače, kojih je na sjeveru znatno manje, nije poznat.
Jesmo li svjesni opasnosti koja prijeti cjelokupnom ekosustavu Jadrana? Jesu li glavate želve prve žrtve nezainteresiranosti nadležnih institucija, ali i svih nas koji se još uvijek ponosimo najljepšim morem na svijetu?
Post je objavljen 19.02.2015. u 18:31 sati.