Marketing
Objektivni pokazatelj učinka, 2 dio
Iako, još uvijek ne mogu upisivati formule nego moram na njihovo mjesto umetati slike, nastaviti ću sa serijalom. Ovog puta ću razglabati kako prikazati učinak naših plavih anđela. Odvojeno ću prikazati kako bi pratio učinak prometne a kako kriminalne (ups možda sam trebao napisati kriminalističke) policije. Učinak sadašnje specijalne i interventne bi u tom prikazu bio uključen u učinak kriminalističke policije. Uskoro bi trebali ući u Schengenski režim tako da neću iznositi kako se može pratiti učinak granične policije. Praćenje učinka pomorske policije ću izostaviti iz jednostavnog razloga. Trenutno mi se ne da razmišljati kako bi se mogao pratiti njihov učinak a i oni čine manji postotak ukupno zaposlenih u policiji.
Prometna policija
Što bi građani htjeli od prometa? Pa, htjeli bi što brže doći od točke A do točke B s time da ne oštete niti auto niti sebe (niti druge). Stoga za praćenje učinka prometne policije predlažem slijedeću formulu
Sad ću i objasniti formulu
Drugi član u uglatoj zagradi uspoređuje prosječnu brzinu na području ovlasti policijske postaje s onom na teritoriju cijele države.
Treći član govori o prosječnoj šteti nastaloj na području ovlasti policijske postaje po prijeđenome kilometru u odnosu na državni prosjek. Pod štetu se ubraja materijalna i nematerijalna šteta. U nematerijalnu štetu spada potpuni fizički i psihički oporavak osobe te neizravna šteta (izostanak s posla, smanjena kvaliteta života,...). Nažalost i tragični slučajevi, koliko god to nekima zvuči bešćutno i neprocjenjivo, bi su u ovom slučaju preračunali u štetu. U pravnom sustavu SAD-u se to već uzima zdravo za gotovo.
Primijetite i članove alfa i beta ispred drugog i trećeg člana. Oni su tu ako možda poželimo veće težište u ocjeni učinka pridati šteti u odnosu na brzinu. Ako ne onda ih uzimamo da su jednaki jedan i možemo ih samo zaboraviti.
Prvi član mjeri ukupni prijeđeni put na području. Čemu on služi. Pa ipak osim kvalitete, koji su definirani s druga dva člana, i kvantitet se treba uključiti u učinak prometne policije. Tako bi se mogao mjeriti učinka, a kako sad iz izmjerenog učinka motivirati bolje odrađivanje posla.
Pa ja bi predložio slijedeći model. Izmjereni učinak se pomnoži s prosječnom predviđenom cijenom po prijeđenom kilometru, to je faktor ispred uglate zagrade te je to iznos koji se da na raspolaganje načelniku policijske postaje. On bi imao potpunu autonomiju kako raspodijeliti taj novac. To znači da je moguće da načelnik sav dobiveni novac isplati sebi za plaću. E, da se destimulira takvo ponašanje svake 4 godine bi se 5% načelnika s najlošijim učinkom otpustilo i automatski bi se dalo novim ljudima da uđu u sustav.
Osim prometnih policija odrađuje i kriminalističke poslove. Predlažem slijedeću formulu za ocjenu učinka
Što želimo od kriminalističke policije? Kako ja to razumijem samo jednu stvar-što manje štete uzrokovane kriminalom. Pod štetu se ubraja materijalna, nematerijalna i neizravna (slično kao i kod prometne policije). Tako da je i formula mjerenja učinka slična. Uspoređuje se prosječna šteta po stanovniku na području nadležnosti policijske postaje s državnim prosjekom. Nagrađivanje tog izmjerenog učinka bi se izvršilo jednako kao i u slučaju prometnih poslova-načelnik bi dobio iznos s kojim bi autonomno raspolagao.
Post je objavljen 17.02.2015. u 20:43 sati.