Bešenova je odlično mjesto za stacionirati se u Tatrama jer je odlično povezano s puno skijališta u blizini. Neka od njih imaju tek jednu jedinu stazu, a druga se mogu pohvaliti s kilometrima i kilometrima. Namjeravao sam danas otići u Štrbske Pleso u Visokim Tatrama, gotovo 70 kilometara udaljeno od Bešenove, ali kasno sinoć sam odlučio promjeniti planove i otići negdje bliže. Štrbske Pleso je poznato kao jedna od postaja svjetskog kupa u nordijskom skijanju, dok je za alpsko skijanje poprilično sramežljiva ponuda, s deklariranih manje od deset kilometara staza. A i vožnja od sat i petnaest nekako mi se sinoć više nije činila privlačnom. Htio sam odspavati malo duže. Istraživao sam na internetu koje je bliže skijalište, a da nema samo jednu, dvije staze. I kocka je pala na Malino Brdo kod Ružomberoka. Udaljenost - 15 kilometara po odličnoj cesti.
Prolazio sam pred dva dana kroz Ružomberok. Sivi, industrijski grad, prepun komunističkih blokova, tvornica i visokih dimnjaka iz kojih je neumorno sukljao gusti dim. Ni danju nije ništa bolje. Ne znam da li je depresivniji ovaj grad noću ili danju. A i kasnije ću s vrha skijališta imati ne baš uobičajeni pogled kada skijaš - na tvorničke dimnjake. U predgrađu Ružomberoka cesta ide polako u planinu. Tek kilometar i pol. I onda staje pred gondolom. Iako je bilo 08:30 kada sam došao pred skijalište, a skijalište se upravo tada otvaralo, malo parkiralište uz gondolu već je bilo popunjeno. Tako sam morao parkirati 700 metara niže niz cestu i uzeti besplatni skibus.
Malino Brdo je malo skijalište. I ne samo to - Malino Brdo je i nisko skijalište. Najniža točka skijališta je na samo 545m nadmorske visine, dok najviši vrh Malino Brdo ima 1209m. No, snijega ima u pristojnoj količini i u bazi skijališta, a naravno još i više gore prema vrhu. Iako na mapi skijališta ima prikazanih snježnih topova, ja nisam vidio ama baš niti jedan.
Ukupno je osam žica: 1 gondola, 1 Doppelmayr četverosedežnica te 6 vučnica, uglavnom tanjurića. Većina vučnica je na par dvije kratke plave staze na poligonu za učenje, dok se za ozbiljnog skijaša bez problema mogu ugasiti sve žice osim gondole i četverosedežnice, budući da samo te dvije žice same pokrivaju sve staze na skijalištu, osim poligona za učenje. I gondola i sedežnica su iz 2001. godine i u vrlo dobrom stanju, kao uostalom i vučnice. I ono što je još važnije, i ujedno iznenađenje za jedno ovako malo skijalište, jest brzina svih žica, uključujući i vučnice.
Deklarirano Malino Brdo ima 12 kilometara staza, iako je ta brojka jako navučena. Na gornjem dijelu Malina Brda iscrtali su sedam paralelnih staza, a u stvarnosti je njih četiri i pol iscrtano na terenu koji je jako širok i te četiri i pol staze nisu zapravo označene na terenu. Podsjeća me na Molltaler. Navlakuša. Najgornji dio skijališta ima tu i tamo usamljenih borova pa je moguće skijanje između njih. Ali već par stotina metara niže, borovi nestaju i sve je jedna vrlo vrlo vrlo široka staza. Padina Malinog Brda je uglavnom crvena i, iako kratka od samo cca kilometar dužine, meni je odgovarala za skijanje. A moram i napomenuti da su sve staze uostalom odlično pripremljene, bez imalo leda. Potpuna suprotnost od jučerašnje Jasne. Šteta što staze nisu duže jer ovo skijalište ima prostora za širenje. Unatoč niskoj nadmorskoj visini ima potencijala. Užitak je bilo skijati na planini iznad Ružomberoka.
A najveći užitak bio je spustiti se od samog vrha Malinog Brda skroz do doline i donje stanice gondole. GPS je pokazao ukupnu dužinu od 3.8 kilometara. Samo je jedna staza, kombinacija crvene i plave, koja od središnjeg dijela skijališta, gdje su jedan hotel i tri restorana, ide do dna. Par puta spustio sam se bez zaustavljanja.
Generalno gledajući, Malino Brdo je pretežno crveno skijalište s tek par plavih te dvije i pol crne staze, koje uopće nisu uređivali pa su na crnima bili dosta tvrdi hupseri.
Iznenadio sam se da je, unatoč nedjelji i prekrasnom i toplom sunčanom danu, na skijalištu na kraju bilo malo ljudi. Na žicu se ulazilo ili direktno ili se čekalo maksimalno par minuta. Bit će da su svi zapalili za Jasnu. Tamo bih se mogao okladiti da je bila gužva.
I cijene su ovdje niže nego u Jasni. Dnevni skipass za Malino Brdo je 25,50eur, a ja sam uzeo 4-satni za 20,50eur. Četiri sata počinju teći od onog trenutka kada prvi put prođeš kroz vrata pred gondolom.
I hrana i pijača je barem 30% jeftinija. U središnjem restoranu Chata Daria kava dođe između 1 i 1,50eur; coca cola 1,60eur, malo pivo 0,90eur, a veliko 1,30. Pomfrit je 1,50eur, juhe 2,10eur, kobasa 2,80eur, a npr špikana svinjetina s kiselim zeljem i knedlima, koju sam jeo jučer u Jasni, ovdje dođe samo 4,50eur. Uzeo sam danas neke odlične slatke njoke s makom za 3,50eur.
Zaključak: malo, ali slatko skijalište. Volio bih ponovno ovdje skijati, ako se jednog dana nađem u blizini.