Marketing
Neke zanimljive brojke uz drugi krug izbora
Razlika u samoj Hrvatskoj manje od 2.000 glasova
Glasovanju je pristupilo 2.258.801 birača, odnosno 59,06% u odnosu na popis birača. (Jedno biračko mjesto još neobrađeno.)
Mnogo više od prvog kruga, ali još uvijek skromno. Manje od izlaznosti na izbore na Sabor 2011. (kad je glasovalo 2.446.831)
Nepredanih listića. 778.
Nevažećih listića: 60.728 odnosno 2,69%. Poziv "Živog zida" da se izađe i prekriži listića doveo je do skromnog odaziva (1 do 2% nevažećih je normalno).
Razlika u broju glasova između Kolinde Grabar Kitarović i Ive Josipovića je 32.432.
u izozemstvu (građani koji nemaju prijavljeno boravište u RH, pogrešno zvani "dijaspora"), KGK je dobila 33.737 glasova (91,11%) a IJ 3.291 glasova odnosno 8,89%. Razlika dakle 30.446.
U Hrvatskoj je KGK dobila samo 1.989 glasova više, odnosno manje od jedan promil od ukupnog broja valjanih listića. Tako je za dlaku izbjegnuta situacija, koja bi svakako mnogima u Hrvatskoj bila neugodna, da jedan kandidat dobije većinu od građana koji žive u Hrvatskoj, ali da prevagnu glasovi onih koji u Hrvatskoj ne žive.
Zemljopisna polarizacija zapad-istok
Potvrdila se podjela Hrvatske na zapad i istok, koja je dobro poznata na svim izborima. Ovoga puta, čak i izrazitije.
Josipović je pobijedio u gradu Zagrebu i šest županija na sjeveru i sjeverozapadu.
Grabar Kitarović je pobijedila u 14 županija. Dobila je više od 60% u dvije (Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj). [OPASKA: u prvoj verziji teksta pogrešno je pisalo da se radi samo o jednoj. Izmjena unesena 14.1.2015. u 21:00]
S druge strane, Josipović je dobio više od 70% u dvije županije (Istarska i Međimurska) te u još dvije iznad 60% (Varaždinska i Primorsko-goranska). Pobijedio je još u Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko zagorskoj.
Jedan zanimljiv tekst o toj "crveno-plavoj" podjeli, još iz 2009: Croatia: A country divided
Puno više glasača nego u prvom krugu
U prvom krugu bilo je 1.759.212 važećih listića.
U drugom krugu, broj je za 402.803 veći.
U prvom krugu je za dvojicu otpalih kandidata bilo ukupno 406.155 glasova.
Pretpostavivši da je dio njih odustao od glasanja u drugom krugu, možemo zaključiti da je u drugom krugu glasalo vjerojatno oko 500.000 ljudi, koji nisu glasali u prvom krugu.
Svođenje izbora na samo dvije mogućnosti očito je pogodovalo mobilizaciji glasača.
Izlazna anketa u prvom krugu pokazala je da je 52% onih, koji su pristupili glasanju, rekli da će u drugom krugu glasati za Ivu Josipovića.
Ako pretpostavimo, da je velika većina onih koji su u prvom krugu glasali za Kujundžića, a izašli u drugom krugu, glasalo za Grabar-Kitarović, a većina onih koji su glasali za Sinčića i koji su u drugom krugu izašli glasala za Josipovića, rezultat je među njima tijesan.
Tako je očito rezultat bio vrlo tijesan i među onima koji su izašli u drugom krugu, a nisu u prvom.
Dobar rezultat predviđanja na osnovu socijalno demografskih obilježja
Grupa istraživača iz Instituta sinergije zannosti i društva je prije dva mjeseca dopro predvidjela da će utrka biti tijesna.
Zašto je matematika bolje od anketa predvidjela rezultate izbora?
Predviđanje su dali na osnovu rezultata prethodnih izbora te socijalno-demokgrafskih karakteristika. predviđanje je olakšano time, što su birači u Hrvatskoj prilično stabilni u svojem biračkom ponašanju. (Od 2000. imamo "ljuljačku" između HDZ-a i SDP-a na parlamentarnim izborima; a i sada, uspkos snažnim izrazima nezadovoljstva "duopolom" u javnosti", oni ukupno dominiraju.)
Njihova analiza (vidi izvorni izvještaj na njihovom mrežnom sjedištu) davala je Josipoviću u zemlji skromnu prednost od 52,9%. Prvo sumiranje podataka nakon objavljenih rezultata pokazuje gdje je Grabar Kitarović dobila izbore. Ona je bila očekivano bolja u manjim naseljima (do 10.000 stanovnika), a Josipović u većim (iznad 30.000), ali manje, nego što je projekcija predviđala. Osobito se to odnosi na sam grad Zagreb. Tu je izgubio tih bitnih tri posto. (Vidi dijagram i poveznicu gore.)
Kakve bi ubuduće trebale biti ankete?
Dejan Vinković, jedan od autora toga istraživanja: »Postavlja se pitanje mogu li se napraviti neke druge ankete koje bi reagirale brže.« Može, naravno. Veliki problem anketa, koje smo analizirali, jest da su napravljene znatno prije glasanja, te su provođene tijekom sedam i više dana. Moguće je provesti anketu u jednom danu, ali za to treba velik broj anketara, a njih treba osposobiti i probrati (jer nije to jednostavno kako se čini - velik broj poznatih grešaka nastaje jer se anketar ne mogu suzdržati od izražavanja, makar neeksplicitnog, svojih opredjeljenja). A to je onda i znatno skuplje. A to ovisi od naručitelja. (A moglo je biti još anketa, za koje ne znamo, jer naručitelj odlučuje hoće li ih objaviti.)
Iako nema dokaza da je u objavljivanjima anketmaa bilo velikih metodoloških greški ili čak namjernog falisificiranja (moguće je, ali dokaza nema pa se treba suzdržati od osude; osim toga, ako netko i točno pogodi rezultat, to može biti puka sreća!), nakon tri znatna odstupanja između objavljenih rezultata anketa i rezultata izbora (izbori za EP 2013. i 2014. te sad prvi krug predsjedničkih), kod dvije renomirane ankete (Promocija plus i Ipsos puuls, od kojih je prva prisutna na tržištu više od deset a druga više od 20 godina i opstale su kao pouzdane, dok su mnoge druge, koje su u međuvremenu djelovale, nestale sa scene), one su u očima javnosti kompromitirane i teško će se iz toga izvući.
Spomenuo sam primjer iz Slovenije, kad je jedna agencija u tjednu prije izbora za Državni zbor u srpnju 2014. objavila četiri ankete, svaku provedenu u jednom danu. Od ponedjeljka do petka, pokazali su se neki trendovi promjena u raspoloženju birača, koji su se na izborima i potvrdili.
Tako nešto bi i u Hrvatskoj moglo pomoći, da se nepovjerenje u ankete generalno zaliječi. Pred drugi krug izbora, propuštena je šansa da se to učini.
Post je objavljen 13.01.2015. u 21:43 sati.