Marketing
Kad se mnogo malih složi
KAD SE MALE RUKE SLOŽE...
Ako može Krk, zašto ne bi mogla i cijela Hrvatska?
Zadruge su dobrovoljna, samostalna i neovisna društva. Zadrugom upravljaju zadrugari – članovi. Članovi društva po načelu uzajamne pomoći unapređuju i štite svoj interes (gospodarski, socijalni, kulturni), kao i ciljeve zbog kojih je zadruga i osnovana. Jasno je da je cilj prvenstveno osobna, a i zajednička dobit. Zadrugar je osoba koja sudjeluje u radu zadruge (prodaja, nabava,prerada), te neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva cjelokupne zadruge.
Osnivanje zadruga je vrlo uspješno, te vrlo korisno za male obrtnike, tj. Za sve male gospodarske subjekte. Ovako udružena skupina može konkurirati na tržištu, te biti profitabilna. Osnivanjem zadruge rješavaju se brojni problemi mikro subjekata, te se smanjuju njihovi rashodi, budući da nabavu sirovina, materijala, strojeva, inventara, usluga, te mnogih drugih potrebnih usluga i proizvoda vrši zadruga za njih. Udruživanjem u zadruge poduzetni ljudi smanjuju troškove proizvodnje, pojednostavljuju i skraćuju operativne procese na taj način uspostavljaju efikasnu proizvodnju. Zadruga omogućuje poslovnim subjektima da se bave i specijaliziraju u onome što rade, time ih potiče na veću efikasnost i produktivnost. Otvara vrata mikro subjektima da izađu na nova tržišta, da poboljšaju kvalitetu, produktivnost, profitabilnost, osiguraju nova radna mjesta…
Razlika između zadruga I trgovačkih društava je u donošenju odluka. Kod zadruga svi zadrugari sudjeluju na principu jedan član=jedan glas, dok se to kod trgovačkih društava uzima u obzir visina vlasničkog udjela.
Zadruge u RH
U RH najviše je zadruga osnovano u poljoprivredi, i to sačinjava oko 40 posto od ukupnog broja zadruga, to je i sukladno europskim zemljama. No, zadruge su puno zastupljenije u svijetu, nego u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog saveza zadruga na dan 17. Prosinca 2010. U RH je bilo ukupno 1.691 zadruga.
Energetske zadruge
Ovakve zadruge daju primjer kako i takva vrsta udruženja mogu imati utjecaj na društveno odgovorno poslovanje. Upravo se energetske zadruge bave i promoviraju razvoj obnovljivih izvora energije. Cilj djelovanja energetskih zadruga jest zadržati energetsku djelatnost u vlasništvu lokalne zajednice kako bi ona od nje imala maksimalnu ekonomsku i društvenu korist uz očuvanje okoliša.
Sve veći rast cijena energije u domaćinstvima i poslovnim subjektima, kao i potrošnja fosilnih goriva koja nestaju poticaj su za osnivanje upravo ovakvih tipova udruživanja. Naša prva takva zadruga je ,,energetska zadruga otok Krk’’, osovana 31.srpnja 2012.
Sve se više otoka i lokalnih zajednica okreće prema ideji da svoje energetske potrebe u potpunosti zadovolji iz obnovljivih izvora energije. Time se direktno doprinosi lokalnoj ekonomiji. Otvaraju se nova radna mjesta, sprječava se iseljavanje i ovako rijetko naseljenih otoka, razvoj turizma, te se područje brendira kao ''ljubitelj'' prirode. Budući se uvode nove tehnologije, to privlači mlade i obrazovane ljude, koji dobivaju priliku za radom, usavršavanjem, te učenjem, a ujedno i mjesto profitira na raznim aspektima.
Cilj takvih zadruga je promovirati obnovljive izvore energije u vlasništvu lokalnih zajednica. Baziraju se na solidarnosti, demokratičnosti, brizi za zajednicu, obrazovanju, te neovisnosti.
Energetska zaduga ''Otok Krk''
Zadruga za cilj ima pretvoriti otok Krk u energetski neovisan otok. Cilj je obnovljive izvore energije učinit dostupnim svima, i pravnom i privatnom i društvenom subjektu.
Kako bi ostvarila svoje ciljeve, zadruga je pokrenula edukaciju stanovnika i poduzetnika o važnostima i mogućnostima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Poslani su brojni letci, i na njima su pojašnjene vizija i misija zadruge, te je dostavljen i upitnik.
Zadruga ima preko 200 članova, čiji su članovi i pojednici, i pojedine općine na otoku, te poslovni subjekti (lokalno građevinsko i komunalno poduzeće).
Cilj zadruge je educirati stanovnike i poduzetnike s područja otoka Krka i uključiti ih u korištenje obnovljivih izvora energije.
Te projekte ne treba promatrati samo kao financijski isplative, nego se treba sagledati cjelokupan efekt koji dobiva zajednica – doprinos turizmu, smanjenje štetnih plinova, zaštita ograničenih resursa, smanjenje zaposlenosti.
Ostvareno:
• na krovu zgrade krčkog odlagališta otpada Treskavac već radi solarna elektrana
• U godini dana komunalno poduzeće Ponikve d.o.o. u zaradilo je proizvodnjom električne energije 400 tisuća kuna
• Isto komunalno poduzeće je još 2005. godine krenulo s odvojenim prikupljanjem otpada, pa je Krk daleko ispred svih ostalih gradova i mjesta u Hrvatskoj po količini odvojenog otpada.
• 1500 mjesta na otoku postavljeno po pet kontejnera za biootpad, staklo, papir i karton, plastiku te ostali otpad, a na sedam posebnih sabirnih mjesta građani mogu besplatno odložiti glomazni i opasni otpad
• Biootpad iz kućanstva pretvara se u kompost koje potom komunalno poduzeće besplatno dijeli svojim korisnicima jednom godišnje.
• Kroz projekte je zaposleno 50 novih ljudi
Planovi:
• odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata
• pokazuje najpovoljnije lokacije za postavljanje solarnih kolektora na krovove, kao i strategija koja pokazuje što je potrebno da Krk postane otok s nula emisija CO2 iz energetike
• punionice za električne automobile
• pokazuje najpovoljnije lokacije za postavljanje solarnih kolektora na krovove, kao i strategija koja pokazuje što je potrebno da Krk postane otok s nula emisija CO2 iz energetike
• punionice za električne automobile
Krk kao prvi otok na Jadranu ima mogućnost postati do 2030. Godine otok koji u atmosferu ne ispušta štetne plinove, prema stručnjacima iz njemačke konzultantske tvrtke IGR d.o.o.
Vidljivo je iz svega navedenog da su zadruge vrlo bitne i možda su baš one pravi put do ostvarenja bolje Hrvatske.
Post je objavljen 15.12.2014. u 23:32 sati.