ZAGREB - U Hrvatskoj je dosad izgrađena 21 pasivna kuća, u kojima stanari troše čak 80 posto manje energije za grijanje ili hlađenje nego u klasičnim kućama, dok Europi već postoji 150.000 pasivnih stambenih i poslovnih zgrada, bolnica, dječjih vrtića, škola, autobusnih kolodvora, šoping centara, sportskih dvorana i crkava. U Hrvatskoj u pasivnoj i niskoenergetskoj gradnji prednjači Koprivnica, a tu su i Zadar, Osijek, Sveta Nedelja i drugi. Popis gradova s pasivnim kućama iz godine u godinu sve je veći, no još uvijek čekamo obnovu u niskoenergetskom standardu, kaže voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević.
Dani pasivne kuće u Hrvatskoj sedmu godinu zaredom održani su početkom studenog na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su sudionici educirani o prednostima pasivne gradnje i upotrebi materijala za takvu gradnju. Ove godine okupili su stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Austrije, Njemačke, Turske i Grčke, a osim u Zagrebu, Dani pasivne kuće paralelno su prvi put održani u Koprivnici, Zadru, Osijeku i Žminju, što im je osiguralo regionalni karakter.
Koprivnica želi postati energetski neovisnim gradom
Koprivnica se, kaže Miščević, osobito ističe jer su tri "šparne hiže" napravljene u okviru POS-a, stambeno poticane stanogradnje, što je rijedak primjer, ne samo u Hrvatskoj, nego i u okolici stanovi Zamet
Post je objavljen 28.11.2014. u 15:06 sati.