pere me neko ludilo i nemogu si pomoći...
crne misli su mi u glavi i neznam kako dalje...
pišem tebi sve ovo da si malo olakšam
ali ni to ne pomaže... bio sam ti opet sinoć...
do tebe su mi se ispriječila vrata
jako me to boli,a želja da te vidim je neopisiva
i pišem ti ovo da ti kažem da mi fališ
da mi falie tvoji zagrljaji i tvoje sve....
kada bi barem mogao vratiti vrijeme
i pisat ću ti uvijek
dok riječi se ne isprazne
sve dok nada ne isčezne
fališ...... jako......
Ifka, ti si moj trenutak i moj san
Post je objavljen 24.11.2014. u 09:12 sati.