Prenosim članak prof.dr.sc. Igora Čatića koji je izvorno objavljen u Hrvatskom fokusu u rubrici Znanost: Zapijenjeni ekopipulisti, a kasnije prenesen i na više drugih web portala. Koristim priliku i ovim putem zahvaliti se profesoru Čatiću na lijepim riječima pohvale i podrške te promociji bloga Plastično je fantastično.
Zapjenjeni ekopopulisti
Jednom je Vlada pokazala zube EU-u
Zahvaljujući Hrvatskom fokusu, Hrvatski radio ima ključni dokaz da su plastične vrećice ekonomski, a ne ekološki problem. Zapjenjeni ekopopulisti u koje se ubrajaju Ljubitelji životinja netočnim argumentima napadaju Vladu. Koja je jednom rekla ne našoj dragoj EU. Koja braneći svoje interese ne želi braniti interese najslabijeg člana. Zašto je Vlada jednom poslušala argumente struke? Tko je tome pridonio?
Hrvatska je prema objavljenom tekstovima u medijima po prvi puta izvojevala veliku pobjedu u EU. Pokazala je kako se treba boriti za radna mjesta i suficit u trgovačkoj bilanci. Premda će svi ekopopulisti, a počeli su svojom djelatnošću još 1992. sada likovati, to je njihov najveći poraz, a pobjeda struke u Hrvatskoj.
Usvojen tek prijedlog Europske komisije
Premda su tekstovi u medijima prikazali odluku Europske komisije kao poraz Hrvatske vlade, jer je preglasana s 27:1, stvar nije još gotova. Naime, Europska komisija prihvatila je tek prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica, koju mora prihvatiti i Europski parlament. Pretpostavlja se da će Parlament prihvatiti prijedlog. Sada ostaje da se vidi kako će ovaj puta glasovati naši europarlamentarci. Hoće li glasovati u skladu s politikom svoje vlade?
Društvo za plastiku i gumu brani plastične vrećice od 1993.
Borba protiv plastičnih vrećica na ovim prostorima traje od 1992. Odlučujuću ulogu u toj borbi imali su trajno jedino članovi Društva za plastiku i gumu. Tada je Zelena akcija na čelu s pravnicom prof. dr. sc. Inge Perko-Šeparović dobila visoku potporu od jedne vrlo poznate ekologističke organizacije. Da se unište plastične vrećice i PVC. PVC je uništen, vrećice će biti možda uništene. Valja ponoviti iz pedagoških razloga. EU ne može konkurirati zemljama Istoka. Tko im je kriv kada nisu slušali glasovitog njemačkog filozofa O. Spenglera. Koji je poručio još 16. svibnja 1931. »Zapad jedino ima tehniku, ako to predate drugima, nestat ćete«. I to se sada događa.
Prvi članak u korist plastičnih vrećica Stvaraju masovnu histeriju napisali su članovi Katedre za preradu polimera, ujedno i članovi Društva za plastiku i gume I. Čatić i M. Šercer. Članak je objavljen u Vjesniku 6. svibnja 1993. Napisano je u protekla dva desetljeća, tko bi prebrojio koliko tekstova, sudjelovanja u televizijskom i radiju programu te održano niz tribina u korist plastičnih vrećica, Međutim uvijek iznova su dolazili novi ekopopulisti. Slali su diljem svijeta faktoidne (poluistinite) prezentacije. Ispravci tih prezentacija su pokazali kako zaglupljuju javnost. Uvijek istim pogrješnim argumentima. Ispravljena prezentacija se može pogledati na blogu Plastično je fantastično u postu: Moj obračun s njima.
Izvrstan, čitani blog
Situacija se komplicirala kada je Italija krajem 2011. objavila da će zabraniti tanke vrećice. Članovi DPG-a digli su uzbunu. Organizirali okupljanje proizvođača plastičnih vrećica. Tek tada su shvatili u zaduženim organizacijama poput HGK razmjer moguće katastrofe. I oni su organizirali tada konferenciju za medije. Gdje su ponovno najveći doprinos dali predsjednik, glasnogovornik i jedan član Upravnog odbora DPG-a. Taj član Upravnog odbora zaslužuje da mu se navede ime, Romeo Deša, pomoćnik direktora za proizvodnju u DINI na Krku. Inače član Upravnog odbora Društva za plastiku i gumu i član Uredništva časopisa Polimeri. Samoinicijativno je osnovao blog plasticno-je-fantasticno. Za koji je 2014. dobio posebnu nagradu Društva za plastiku i gumu.
Riječ, dvije o blogu R. Deše. Otvoren je u studenome 2011. i do sada ima oko 170 tisuća posjeta. Objavljeno je više od 1000 tekstova. Brojka koju vjerojatno nitko ne će dostignuti na području popularizacije znanosti i tehnike iz akademske i ostale znanstvene zajednice. Koju prisiljavanju da piše samo za strance, pa stvarno nema vremena da se bavi s domaćim, svakodnevnim stručnim pitanjima.
Prijatelji životinja brinu o utjecaju plastičnih vrećica na životinje. Prvi savjet, brinite se o životinjama, posebno pticama. Jedan dnevnik objavio je 14. listopada 2014. da oko 200 tisuća lovaca i krivolovaca godišnje u RH odstrijeli oko 2 milijuna ptica godišnje. Kako inspektori ne rade noću i vikendom, mnoge ptice se prokrijumčare u inozemstvo u tom razdoblju. A u posljednjih 30 godina ubijeno je u Europi 420 milijuna ptica (Večernji, 5. studenoga 2014.).
Tko financira ekopopuliste?
Potpuno se slažem s R. Dešom koji je napisao. »Ekopopulisti, pa i Prijatelji životinja bave se područjima koja ne poznaju, ali ih glasno i bučno komentiraju, koriste teške i patetične riječi, bez ikakvih podataka, bez veze sa stvarnošću. Nažalost, ne samo ti navodni prijatelji životinja, već i druge kvazi ekološke udruge najčešće su samo eksponent nečijih interesa. Držim da su to neozbiljne udruge koje sišu novac nas poreznih obveznika, a samo ih pitam, odakle novac, ako nema proizvodnje u Hrvatskoj.« DINA je izvrstan primjer. A tko ih financira? Političari kada im to treba ali i u velikom mjeri zainteresirani stranci. Čak ih podučavaju u manipulaciji.
U utorak 4. studenoga 2014. TV postaja Z1 organizirala je raspravu o odluci Europske komisije između predstavnice Prijatelja životinja i autora. Tri trenutka iz 20 minutne rasprave. Prijatelji životinja insistiraju na konceptu Priroda iznad svega. Što je o tome napisano u članku Svjetlo u zatamnjenu sliku utjecaja PVC-a na okoliš (Vjesnik, 11. siječnja 2005.)
»Tko razumije problem vođenja tehnike zna da zaštita okoliša nije nadkriterij nego samo jedan od kriterija pravilne odluke. Stoga se valja nadati da će Europska komisija vrednovati proizvode načinjene od određenih materijala, i to u sveukupnosti sve brojnijih prosudbenih kriterija. Pritom zaštita okoliša je samo jedan, ali ne i isključivi prosudbeni kriterij.« Dodatak iz 2014. Europska komisija kada bi željela vrednovati plastične vrećice po svim kriterijima, došla bi do zaključka da su one izvrsna ambalaža. Ali EU ima s vrećicama ekonomske probleme.
Ne umiru stotine tisuća sisavaca od plastičnih vrećica
Druga ekomatra je godišnje ugiba od plastičnih vrećica 100.000 morskih sisavaca i milijun morskih ptica godišnje. Međutim ugledna svjetska ekološka (ne plastičarska!) organizacija Ocean Conservancy, koja više od 25 godina organizira akciju Coastal Clean Up širom svijeta, tijekom 25 godina akcijâ na tisućama lokacija na obalama mora i oceana u 152 zemlje, izvijestila je da je u tom razdoblju more na obalu izbacilo ukupno 4073 (četiri tisuće sedamdeset i tri!) uginule životinje. Na blogu navedena je tablica s udjelima uginuća. Od plastičnih vrećica je uginulo 404 životinja ili oko 10 %.
Ekopopulisti iz Prijatelja životinja traže dodatnu popularnost. Pa predlažu genijalno rješenje. Neka se proizvođači vrećica preorijentiraju. Oni su često podigli kredite za te vrlo specijalizirane proizvodne linije koje su strogo namjenske. Stvarno se pita gdje ti ljudi žive i što znaju o temama o kojima tako glasno zbore.
Ekokorifej
Pitanje glasi, kako će glasovati hrvatski europarlamentarci. Možda neki i podrže svoju vladu, makar po stranačkoj stezi. Ali što s onim korifejom stranke koja zemlju iz »oraha pretvara u bananu«? Stranku koju javnost još nije prepoznala da ju vodi u lijepu, ali potpuno siromašnu zemlju kako je to ovih dana rekao M. Holy akademik M. Zelić. Što je rekao ekokorifej za Večernji 31. listopada?
Europarlamentarac prof. D. Škrlec je rekao da se čudi Vladi da se zalaže za radna mjesta. On bi kao energetičar trebao znati da je još uvijek pretežna sirovina za plastične vrećice nafta i prirodni plin. Upadnica, ovih dana je pristigla vijest da će Kina plastiku proizvoditi i od ugljena. Prema tome vrećice su zamrznuta nafta, plin ili ugljen. Vrećice su bolje gorivo od kamenog ugljena a mogu se uspješno reciklirati. Kao jedan od korifeja ORaH-a koji provodi politiku ne svemu i svačemu, kaže da ga nije briga za radna mjesta u toj industriji, neka se sadi konoplja. Kao sveučilišni profesor trebao bi znati da se od konoplje ne mogu izrađivati vrećice debljine od 20 mikrometara. Mogu se raditi torbe, ali to je nešto drugo.
A gdje je tu Hrvatski fokus? Na stranicama portala objavljen je članak Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (25. listopada 2013.). Članak je potaknuo uglednu novinarku Hrvatskog radija, S. Celebrini da upita pokretača inicijative, bivšeg povjerenika J. Potočnika zašto zabrana? Odgovorio je jasno. »Zbog ekonomskih razloga jer se ne možemo suprotstaviti konkurenciji iz Azije.«
Zato podržimo ovaj puta Vladu RH u očuvanju radnih mjesta i ostvarivanju trgovačkog suficita od oko 12 milijuna eura. I to je doprinos deviznoj bilanci Hrvatske.