Ekonomski institut, Zagreb očekuje pad BDP-a od 0,6 posto u 2014. te rast od 0,2 posto u 2015. godini. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg stanja u gospodarstvu, a posebno zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu na očekivanja, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom je tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u području investicija zahvaljujući povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici ostvarenju ovih prognoza koncentrirani su u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. S obzirom na to da se približavaju parlamentarnih izbori, politička volja za reformama dodatno će slabiti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a.
Slabljenje gospodarske aktivnosti
Nakon nešto povoljnijih gospodarskih kretanja u prvom tromjesečju ove godine, u drugom je tromjesečju BDP pao za 0,8 posto na međugodišnjoj razini, ponajviše zbog snažnog pada investicija. Dostupni mjesečni podaci za treće tromjesečje ukazuju na daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti, a nastavak tog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Desezonirana industrijska proizvodnja je u trećem tromjesečju zabilježila pad od 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, građevinska aktivnost također pada, obujam trgovine na malo stagnira, a rast izvoza roba usporava. Nepovoljne vremenske prilike su pak imale snažan negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Nezaposlenost se smanjuje od proljeća i bitno je manja nego u isto vrijeme prošle godine, ali istovremeno nije došlo do rasta zaposlenosti. Sudeći prema svim tim pokazateljima, velika je vjerojatnost da će stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostati negativna.
Osobna je potrošnja u prvom dijelu godine bila nešto snažnija od očekivane, najvjerojatnije zahvaljujući efektu deflacije koji će iščeznuti u preostalom dijelu godine. Tako se očekuje da osobna potrošnja oslabi pod pritiskom smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, nastavka procesa razduživanja stanovništva te niskog povjerenja potrošača. Državna potrošnja se smanjuje već četiri tromjesečja za redom što upućuje na snažnije rezove na strani materijalnih troškova države. Investicije i dalje snažno padaju. U prvom su dijelu godine pozitivni rezultati ostvareni u vanjskotrgovinskom sektoru u području izvoza roba i turističkih usluga. Izvoz roba je u prvih sedam mjeseci 2014. povećan za 11,2, a uvoz za 4,4 posto. Ipak, čini se da te rezultate treba uzimati s određenim oprezom jer se oni dijelom mogu pripisati promjenama u statističkom obuhvatu nakon ulaska Hrvatske u EU, a taj bi učinak mogao oslabiti u preostalom dijelu godine nekretnine Zadar
Post je objavljen 03.11.2014. u 15:04 sati.