Marketing
Sjećanje
Smijući se od srca SNL-ovom skeču za Noć vještica (u Americi vrlo popularan Halloween) u jednom mi je trenutku savršeno kliknulo zašto je pokojni Hitchens bio u pravu. Žene su zaista manje smiješne od muškaraca.
VANITY FAIR: Provocation / Why Women Aren't Funny
Jer, kad mi je, inače standardno kvalitetan skeč ekipe SNL-a, postao urnebesan? Upravo kad je s komičnom namjerom, bok uz bok kolegici komičarki, na scenu stupio jednako maskirani muškarac (Jim Carrey preodjeven u ženu) i počeo se kao takav glupirati, dakle potpuno jednako kao i komičarka, paralelno s njom. Potpuno jednako, potpuno istih namjera (parodija već kultnog glazbenog spota - kantautorica Sia „Chandelier“, plesačica Maddie Ziegler), ali sa njim rezultat ispada – smiješan i smješniji. On je kao muško smješniji.
Kako to?
Na potpuno istom principu (podrazumijevanju da je muško, pa još preodjeveno u žensko, automatizmom smiješno i smješnije) funkcionira i ona tradicionalna igrica podvaljivanja/prodaje/kupovine lažnih mladenki na hrvatskim vjenčanjima. Kada ta igrica postaje zaista smiješna? Ne kada se podvaljuje lažna mlada koja je mlada djevojka, već se svatovi počnu valjati od smijeha tek kad se pod „mladu“ podvaljuje kakva „baba“ koja je muško ili, još izraženije, kad se podvaljuje našminkani ćelavi ili kosmati grmalj u halterima. Sama pojava takvog (kičasto nakinđurenog muškarčine koji cikće i nabada u štiklama) u pravilu i bez iznimke izaziva salve smijeha, doslovce grčeve i suze.
Sama činjenica da se muškarac (pa još preodjenut u ženu) glupira, među ljudskom populacijom izaziva smijeh (doživljava se smiješnom). Dok u obrnutom slučaju, žena koja se glupira (pa još preobučena u muškarca), u najboljem slučaju, izaziva mlake reakcije.
Dovoljno je da frajer zabaci glavu, izbaci prednje zube „kao konj“ i postaje smiješan.
Prije koju godinu oko Hitchensovog se eseja/članka u Americi digla silna bura, a na njega samog ženska kuka i motika, jer kako se usudio ustvrditi da žene nisu smiješne, pogotovo u zemlji koja njeguje tradiciju kvalitetnih ženskih komičarki. No Hitchens je zapravo ustvrdio nešto drugo (na svoj ciničan, britak-britanski, a nadasve inteligentan način). Ne da žene ne mogu biti smiješne (da nemaju smisao za humor) i da nema vrhunskih komičarki, jer itekako mogu (imaju) i ima ih, ali da ženama evolucija nije namijenila istu crtu komičnosti - jer im nije potreba biti smiješnima kao muškarcima.
Govorio je o antropološkom zaleđu smijeha.
Smijeh kao evolucijsko oružje osvajanja.
Christopher Hitchens: Why Women Still Aren't Funny
Muškarci moraju biti smiješni da bi osvojili koku (da bi joj se svidjeli) „jer inače nikada ne bi nešto povalili / got laid“, ispali bi iz evolucijske utrke, dok su žene po pravilima prirode već željene i nije im potreba osvajati na taj način (odnosno, njihova potreba je daleko manja nego kod muškaraca).
----------
Cristopher, cinični buzeru, zaista nije smiješno, fališ.
Post je objavljen 02.11.2014. u 10:00 sati.