JESEN
Jesen je prelila zlatne boje u misli moje
Izvukla ih iz samoće , kao zrelo voće
Pa se vješto igra s njima , među listovima
Gdje sam skrila ime tvoje , i želje svoje
Evo je , jesen ponovo stiže i sve je bliže
I goni me da se sjetim , da poletim
Da htijenjima tebe tražim , da tugu ublažim
Kovitla u meni žuti list , kao duša čist
Sa lišćem vjetar i srce nosi u hladnoj noći
Tamo kuda otišao si ti , gdje šume valovi
U oku zelenom radost se roji , snovi tvoji
I ostvarenje tvoje traže , moje najdraže
Jesenje zore dušu mi more , i sjetno zbore;
Točno je vrijeme , dalek je put i vjetar ljut
Razastri najljepše snove , kao misli ove
Zima evo , na pragu drijema , povratka nema
Ako dočekam jesen novu , kao što sam ovu
Potražit ću te u kaplji kiše , što vrijeme briše
Ja ću se sakriti u kaplji rose , kraj noge bose
Spojićemo se nečujno , lako ,a onda ostati tako
Zauvijek stopljeni u travi , kao biseri blistavi
.......
nečmenjanka
Post je objavljen 31.10.2014. u 02:53 sati.