Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/framasvetiduh

Marketing

Kraljevati znači služiti

Nalazimo se u godini (24. travnja 2014. - 25. travnja 2015.) sv. Ljudevita, zaštitnika Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) pa smo se i mi na prošlom nedjeljnom susretu bolje upoznali s njegovim likom i djelom. Zanimljiv je taj svetac i nije nam slučajno kao zaštitnik stavljen za uzor.
Sveti je Ljudevit bio francuski kralj (Luj IX.). Rođen je kao 5. dijete, ali je bio najstariji jer je prvih četvoro umrlo u ranoj dobi. Kasnije je dobio još tri brata i sestru. Od rođenja 25. travnja 1214. odgajan je u kršćanskom duhu, a već kao dječaka od 12. godina, zbog smrti oca Ljudevita VIII., zadesila ga je kraljevska služba. Zbog njegove maloljetnosti vlast je privremeno preuzela njegova majka Blanka od Kastilje. Španjolka vruće krvi uspjela je izaći na kraj sa svim urotama te osigurati sinu vladavinu. O njezinoj žestini i beskompromisnosti ali i pobožnosti, govore i riječi koje je ponavljala sinu: „Radije bih te vidjela mrtva negoli da smrtno sagriješiš.“
Ljudevitovo kraljevanje nije bilo poput mnogih ostalih, uobičajenih. Ne, Ljudevit je od malih nogu prvenstveno služio. Već kao dječak je pomagao siromahe govoreći da tako ne plaća vojnike, ali da se oni bore molitvama. Često se družio s osobama posvećena života, napose dominikancima i franjevcima. Smatra se i da je sam postao članom Reda pokornika (danas OFS). Osobno je posluživao bolesnike, a svakodnevno ugošćivao najmanje 130 siromaha za svojim stolom. Svoju je svetost pokazao i bračnim životom s Margaretom od Provanse. Dovoljno je navesti primjer s početka braka kada su slijedeći primjer Tobije i Sare, želeći najprije postati jedno srce pa jedno tijelo, prve tri noći proveli u molitvi. Istaknuo se i nadoknadom štete svim podanicima koju su im nanijeli njegov otac i djed. Sagradio je mnoge crkve, bolnice, pariško sveučilište Sorbonu itd. Bio je i vješt ratnik pa je tako sklopio mir s Engleskom koji je potrajao do Stogodišnjeg rata. Gorljivo je želio vratiti mjesta u Svetoj zemlji pod kršćansku vlast, ali dvije križarske vojne koje je poduzeo nisu urodile takvim uspjehom. Dapače, u drugoj se smrtno razbolio. Preminuo je 25. kolovoza 1270. na postelji prekrivenoj pepelom. Svetim ga je proglasio papa Bonifacije VIII. 11. kolovoza 1297.
Puno je toga što bi još valjalo napisati o sv. Ljudevitu ali preporučujemo da za više pogledate npr. u životopisu Contarda Miglioranze Sveti Ljudevit, kralj u izdanju Veritasa. I za kraj o našem zaštitniku neka kažu njegovi spisi u kojima se i sami možemo prepoznati:
DUHOVNA OPORUKA SINU
Predragi sine, ponajprije te poučavam da ljubiš Gospodina, Boga svoga, svim srcem i svom svojom snagom. Bez toga, naime, nema spasenja.
Sine, od svega se trebaš čuvati što znaš da se Bogu ne sviđa, to znači od svakog smrtnog grijeha, tako da radije moraš dati da te muče svakovrsnim mučenjem nego da počiniš smrtni grijeh.
Osim toga, ako ti Gospodin pripusti neku poteškoću, blago je i sa zahvaljivanjem podnesi. Misli da je to za tvoje dobro i da si je, možda, zaslužio. K tome, ako te Gospodin podari bilo kakvim blagostanjem, moraš ponizno zahvaliti, bojeći se da ne postaneš lošiji zbog isprazne slave ili na koji drugi način. Boga ne smiješ napadati ili vrijeđati u njegovim darovima.
Rado i pobožno slušaj crkvenu službu. Dok si u crkvi, ne gledaj naokolo rastreseno i ne govori ispraznosti, nego moli Gospodina pobožno ustima ili razmatrajući u srcu.
Neka ti je srce blago kad je riječ o siromasima, bijednima i žalosnima. Pritječi im u pomoć prema svojim mogućnostima i tješi ih. Bogu budi zahvalan za sva dobročinstva što ti ih je udijelio i tako ćeš biti dostojan da primiš i veća. Prema podložnicima budi pravedan te se u tom drži crte pravednosti i ne skreći ni desno ni lijevo. Dok nisi siguran gdje je istina, više budi na strani siromaha nego bogataša. Pomno pazi da svi tvoji podložnici čuvaju pravednost i mir. Posebice nek to vrijedi za crkvene i redovničke osobe.
Budi odan i poslušan našoj majci Rimskoj crkvi i vrhovnom svećeniku kao duhovnom ocu. Nastoj da se iz tvoje zemlje ukloni svaki grijeh, nadasve pak bogohulstvo i krivovjera.
Predragi sine, na kraju te blagoslivljem svim blagoslovom što ga odani otac može podijeliti sinu. Nek te cijelo Trojstvo i svi sveti čuvaju od svakog zla. Dao ti Bog milost da vršiš njegovu volju te ga služiš i častiš. Na taj ćemo način poslije ovoga života dospjeti skupa k njemu da ga gledamo, ljubimo i slavimo bez kraja. Amen.

PISMO KĆERI
Svojoj predragoj kćerki Izabeli, navarskoj kraljici, pozdrav i očeva ljubav!
Draga kćerko, jer mislim da ćeš zbog ljubavi prema meni od mene primiti ovo drage volje i radije nego od ikoga drugoga, došao sam na pomisao da ti svojom rukom napišem nekoliko pouka.
Poučavam te da ljubiš našega Gospodina Boga svim svojim srcem i svom svojom snagom: jer bez toga ne može vrijediti nijedna stvar, ne može se dobro ljubiti nijedna stvar, a ni pravo ni korisno. Gospodin je onaj kome sve stvorenje može reći: ’Gospodine, ti si Bog moj, komu nisu potrebna moja dobra.’ Gospodin je onaj koji je poslao na zemlju svoga blagoslovljenoga Sina i žrtvovao ga u smrt da nas oslobodi od smrti pakla. Ako ga ljubiš, ti ćeš imati koristi od toga. Stvor koji svoju ljubav drugome daje, a ne njemu, na krivom je putu. Način je na koji moramo ljubiti Boga, da ga ljubimo bez mjere. On je zaslužio da ga ljubimo jer on nas je prvi ljubio. Htio bih da znaš razmišljati o djelima što ih je blagoslovljeni Božji Sin učinio za naše otkupljenje. Imaj veliku želju da mu se svidiš i brižno nastoj kloniti se svih stvari koje bi mu se mogle ne svidjeti.
Draga kćeri, ako te progoni bolest, podnosi to drage volje i zahvaljuj Bogu, jer ti je vjerovati da ti on to šalje za tvoje dobro. Ako pak imaš sreću tjelesnoga zdravlja ili što drugo, opet ponizno zahvaljuj Gospodinu. Čuvaj se da tobom ne ovlada oholost ili koja druga opačina!… Ako ti je što teško u srcu, reci to svom ispovjedniku ili drugoj čestitoj osobi!
Prema ljudima imaj dobro srce, rado pomaži dijeleći milostinju. Pomaži i one koji su radi Gospodina odabrali siromaštvo.
Pazi da budeš savršena u svakom dobru pa da oni koji te vide ili čuju o tebi govoriti, budu potaknuti tvojim dobrim primjerom. Čini mi se kako nije dobro da imaš odviše odjeće i nakita, tobože prema svome staležu. Baš obratno od toga, bit će bolje ako mjesto toga budeš davala milostinju. Nemoj trošiti odviše vremena i brige da se ukrasiš i čuvaj se pretjeranosti u nakitu. U tome je bolje manje nego više...


Post je objavljen 30.10.2014. u 13:45 sati.