Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/bozenakamenski

Marketing

Pauza 2


NEPODNOSIVA LAKOĆA MANIPULIRANJA

Potpitanje: Kako je to Mirjani Kasapović, Jeleni Lovrić, Milanu Ivkošiću..... tako dobro u Hrvatskoj, da ne podržavaju referendum o preferencijalnom glasovanju, nižem izbornom pragu, zabrani predizbornog koaliranja i smanjivanju broja izbornih jedinica?

Piše profesorica Kasapović :“ No, nije dobra praksa vladanja tih stranaka, a nju ne treba izvoditi iz izbornog sustava, nego iz prirode HDZ-a i SDP-a: njihova nedemokratskog unutarnjeg ustrojstva sa svemoćnim vođama, zatvorenih i oligarhiziranih postupaka selekcije kandidata za opće izbore, političke neobrazovanosti, neodgovornosti i nedostatka radne kulture stranačkih elita, rentijerske orijentacije i elita i članova koji na vlast gledaju kao na izvor osobnog i skupog plijena, a ne na sredstvo za promicanje javnog dobra.“
Kako točno, profesorice!!!!!!!
Osim jednog malog DETALJA – stanje u strankama profesorica NE IZVODI iz izbornog sustava.

Gospođo draga!!! Ne treba imati ni dana škole, a kamoli biti sveučilišna profesorica, da se zna da neki zakon ne određuje osobine političara i njihovih međusobnih odnosa, ali, profesorice draga, neki zakon dozvoljava, štoviše osigurava, da takvi ljudi ponovo i ponovo, bez obzira jesu li HDZ ili SDP, čine Sabor i Vladu, koji nama svima koji živimo u ovoj zemlji određuju okvire u kojima moramo živjeti.

Gospođo draga!!! Pišete da političare ne bira izborni zakon, nego birači. Mislite li Vi ozbiljno da je moguće da se u ove dvije stranke iznutra stvari toliko promijene, da neki novi izborni zakon koji bi jedna od tih dviju stranaka donijela u doglednoj budućnosti, osigura sabornike i članove vlade koji ne bi bili „ rentijeri koji na vlast gledaju kao na izvor osobnog i skupnog plijena“. I kod preferencijalnog glasovanja gdje birači biraju po imenima, imena su na listama stranaka, a na liste ih stavlja stranačko vodstvo – koje neće valjda na listu staviti nekog neistomišljenika. Psihologija i etnopsihologija su sile moćnije od vojske, draga moja gospođo profesorice.

Vi ste, gospođo profesorice, i protiv zabrane predizbornog koaliranja i praga od tri posto. Kako da se čovjek ne složi s Vama kad pišete:“Izborne koalicije...obično zamagljuju odnose među strankama, potiču predizborna cjenkanja i trgovanja, održavaju na životu male i beznačajne stranke koje su se davno trebale ugasiti“. I sad dolazimo do dijela po kojem je evidentno da je Vaše pisanje običan pamflet protiv određene političke opcije, a ne kompetentna i neovisna analiza političkog sistema jedne sveučilišne profesorice.

Jer Vi, u želji za nižim izbornim pragom, zabranom predizbornog koaliranja i smanjivanjem broja izbornih jedinica vidite SAMO „radikalne zahtjeve.... malih desnih i desničarskih stranaka da uskoče u ralje HDZ-a već prije izbora“.
Zaboga, gospođo profesorice, zar doista u Hrvatskoj ne vidite pojedice, grupe, udruženja, male stranke koji nisu nikakvi desničari ( možda niste osvijestili, ali tzv. desna politička opcija je jedna od vladajućih opcija u EU i politički legitimno opredjeljenje širom svijeta)?

Kako da neka stranka zelenih uđe u Sabor, a da svoje stavove ne mora prilagodi politici jedne od dvije najjače stranke samo uz koju se mogu ušlepati u Sabor? Ima stranaka zelenih koje bi samostalno prošle izborni prag od tri posto. Zašto ste Vi protiv toga da u Saboru imamo zastupnike zelenih stranaka koji ne bi bili prisiljeni glasati onako kako traži stranka uz koju su ušli?

Što Vi imate protiv doktorice Đule Rušinović u Saboru, pametne, angažirane, humano orijentirane žene, za kakvima naš Sabor vapi ( nakon mraka i sumraka koji sada tamo vlada). Ona sama mogla bi prijeći izborni prag od tri posto.

Što imate protiv invalida koji bi konačno imali u Saboru nekoga tko bi nuistinu brinuo o njima – kad su u toj „brizi“ i HDZ i SDP isti?

Što imate protiv Ljube Jurčića u Saboru, a onda i u vladi možda, i svih ostalih neovisnih, kompetentnih u svojim područjima, umjetnika, javno poznatih profesora, kapaciteta koji bi, kao sol naše države, odlučivali o našim životima – a sami nemaju želje, smisla ili želuca biti član jedne od glavnih stranaka. Imali smo prilike svjedočiti kako se takvi pojedinci „pacificiraju“ u stranačkim kuhinjama.
Zašto takvi ljudi ne bi ušli u Sabor kroz „razvaljena vrata“, gospođo profesor ?

Po čemu bi koaliranje poslije izbora bilo pogubno, a ono prije nije?
Razlika je u tome da bi sada koalirali oni koje je narod doista izabrao i koji bi svoj znanstveni, akademski i ljudski dignitet koristili na dobrobit ljudi koji su ih izabrali.
Zašto mislite da su beznačajni politikanti velikih apetita, koji sa svojim strančicama ulaze u predizborne koalicije s jakim strankama, garant državne stabilnosti.
Treba li, gospođo profesor, ova država takva kakva je ostati stabilna?
Što uopće znači državna stabilnost? Je li to stabilnost koja omogućuje da većina stanovnika ima posao, da oni koji rade dobivaju plaću, da se nastavnici, profesori i liječnici ne moraju prostituirati prodajući svoja načela a da bi mogli pristojno živjeti, da ljudi vole i da budu ponosni na svoju državu, da ljudi očekuju da u inozemstvu poštuju njihovu domovinu i sukladno se tome ponašaju?
Ako je tako , draga gospođo profesorice, onda nema nestabilnije države od Hrvatske, ako baš ne u cijelom svijetu, onda svakako u zemljama zapadnog civilizacijskog kruga!!!

Gospodine Ivkošiću, najdraži moj novinaru, što je omogućilo da se, s lijeva i s desna podjednako, narod doveo do ruba gladi, ovrha, beskućništva, tko tjera mlade i obrazovane u inozemstvo? Mislite li i Vi da je Hrvatska toliko stabilna država da joj VIŠE NEGO HITNO nije potrebna promjena izbornog sistema ( kad smo već kod toga i prijevremeni izbori)? Mislite li Vi doista da je moguće, bez temeljite promjene izbornog zakona, dobiti vlast koja će sama donijeti izborni zakon koji će biti od veće koristi građanima nego političarima.Što Vam se to u Karamarkovu vođenju stranke čini toliko relevantnim i obećavajućim, da mislite da je HDZ s njim zgoditak koji će donijeti bitan kvalitativan pomak u procese političkog odlučivanja?

I na kraju, gospođo Jelena Lovrić, može li uopće biti većih marginalaca u Saboru, od ovih sada, ili onih u prijašnjem sazivu, ili onih u budućem sazivu ako će biti birani po postojećem izbornom zakonu.


Post je objavljen 23.09.2014. u 01:57 sati.