Godišnja promjena duga opće države od +16,8% zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza. Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 mlrd eura (+244 mil eura ili 2,8%), one su na godišnjoj razini zabilježile smanjenje obveza za 194 mil eura ili 2,1%. Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100% BDP-a.
Promatrajući strukturu bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima tijekom petogodišnje recesije primjetan je rast udjela opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu. Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s oko 10-11% % (u prvoj polovici 2009.) na iznad 22,1% krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja. Kreditne institucije smanjile su svoj udio na ispod 20%, dok ostali domaći sektori (privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo) unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9% real estate Croatia
Post je objavljen 29.07.2014. u 14:10 sati.