ZADNJU RIJEČ U REFORMI
ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
IMA EU, A NE VLADA RH !
Pod naslovom Vlada RH usvojila Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. – 2020. iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede novinari su primili obavijest 23.srpnja
u kojoj se kaže da je Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici usvojila Reformu Zajedničke poljoprivredne politike - Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020. koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine.
U obavijesti dalje piše:
„Za provedbu novog modela izravnih plaćanja Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015.-2020. (financijsko 2016.-2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede povećalo je omotnicu za izravna plaćanja na 423 milijuna eura u odnosu na iznos iz ugovora o pristupanju od 373 milijuna eura, što je povećanje za više od 13% ili 50 milijuna eura. Umjesto smanjenja potpore velikim korisnicima uvodi se preraspodjela plaćanja usmjerena na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva veličine do 20 hektara. Naime iznos koji bi se ostvario smanjenjem potpore velikim korisnicima prenosio bi se u program ruralnog razvoja. Cilj od samog početka je bio povećanje omotnice za izravna plaćanja jer je prema odredbama ugovora o pristupanju omjer izravnih plaćanja i ruralnog razvoja 54:46, a na razini proračuna EU više od 70% sredstava ide u izravna plaćanja. Uvodi se i program za mlade poljoprivrednike te „zelena plaćanja“ usmjerena održivom razvoju poljoprivrede. Iako su program za male poljoprivrednike i proizvodno vezane potpora izborne mjere za države članice Ministarstvo poljoprivrede ih uvodi s ciljem potpore osjetljivim sektorima i pomoći malim poljoprivrednicima.“
Dokument HRVATSKOG MODELA IZRAVNIH PLAĆANJA IMA 16 stranica i može se vidjeti na web stranici ministarstva u okviru teksta pod naslovom Vlada RH usvojila Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. – 2020., a na istom mjestu objavljena su tzv.najčešća pitanja vezana uz novi model poticaja na koja su napisani odgovori.
DA PODSJETIM; Tekst o reformi zajedničke poljoprivredne reforme objavila sam na ovom blogu, 3.5.2014. Evo samo dio iz tog testa:
…MODEL POTICAJA mora biti odabran do 1. kolovoza 2014. Osim modela koji su jedinstveni za sve zemlje, postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluče koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.
Cilj Ministarstva poljoprivrede je da se izaberu modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Istovremeno, novim modelima potpore želi se zaštiti male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično...
Samim tim što postoji rok za izradu modela potpora, a to je 1. kolovoz, zasigurno postoji i rok usuglašavanja ukupnog modela na nivou 28 zemalja članica. Što će u izrađenom modelu, u kome je uz Ministarstvo poljoprivrede sudjelovala i Udruga OPG „Život“ biti finalno, još će se vidjeti. Zajednička poljoprivredna politika EU je jedina zajednička politika u EU,politika koja podupire i prati proizvodnju hrane, a ona kako takva od Europske Komisije neće biti prepuštena svakoj zemlji članici ponaosob.
Prednost dajem formi, radi informacije, te objavljujem Uvod i temeljne postavke na kojima je rađen dokument koji, kako sam već rekla ima 16 stranica. O tom dokumentu još će se pisati i govoriti.
REFORMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
Hrvatski model izravnih plaćanja u
programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020.
1. Uvod
Države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) su na Vijeću ministara poljoprivrede u lipnju 2013. godine postigle kompromisni dogovor o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu: ZPP). Temeljem toga, u prosincu 2013. godine objavljena je Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1307/2013). Promjene unutar sustava izravnih plaćanja povezane su s brojnim i važnim odlukama koje svaka država članica treba donijeti s obzirom na specifičnosti svoga sektora poljoprivrede. Sukladno tome Republika Hrvatska, kao i druge države članice EU, mora do 1. kolovoza 2014. godine obavijestiti Europsku komisiju o ključnim odlukama vezanim uz uspostavu i provedbu izravnih plaćanja u narednom programsko-financijskom razdoblju, u okvirima koji su zadani u osnovnoj uredbi.
Ovim dokumentom se daje okvir o načinu provedbe reforme izravnih plaćanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2020. godine. Dokument sadrži opis:
• reforme ZPP-a 2014.-2020.,
• osnovnih elemenata reforme sustava izravnih plaćanja 2015.-2020.,
• financijskog okvira za provedbu reforme izravnih plaćanja,
• modela izravnih plaćanja Republike Hrvatske u okviru ZPP-a 2013.-2014.,
• Hrvatskog modela izravnih plaćanja u okviru reforme ZPP-a 2015.-2020.
2. Reforma zajedničke poljoprivredne politike 2014.-2020.
Temeljem dokumenta Europske komisije „ZPP ususret 2020. godini: Suočavanje s budućim izazovima hrane, prirodnih resursa i teritorija“ u kojem iznosi potencijalne izazove, ciljeve i smjernice ZPP-a nakon 2013. godine, započela je 2011. godine u EU rasprava o reformi ZPP-a u novom financijskom razdoblju 2014. – 2020. koja je trajala dvije i pol godine.
Tri su osnovna cilja na koja je usmjerena reforma ZPP-a od 2014. godine:
• zajamčiti održivu proizvodnju hrane;
• osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima;
• poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a.
S obzirom na ciljeve i potencijalne opcije prijedlog reforme ZPP-a zahtijevao je promjene u postojećim instrumentima ZPP-a, između ostalog i u izravnim plaćanjima.
Nova reforma izravnih plaćanja bolje odražava potrebu za pravednijom potporom dohotku poljoprivrednika te vrednovanje njihove uloge u održivoj proizvodnji hrane, očuvanju ruralnih prostora i zaštiti okoliša. Državama članicama omogućeno je da kroz izravna plaćanja pojačaju potpore regijama u kojima su uvjeti teži i osigura dodatna potpora mladima za početak obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Izravna plaćanja koja će se od 2015. godine dodjeljivati aktivnim poljoprivrednicima temelje se na sljedećim načelima:
- osnovno plaćanje se dodjeljuje kao proizvodno nevezano plaćanje te osigurava jedinstvenu razinu obvezne potpore svim poljoprivrednicima u državama članicama EU na temelju prava na plaćanje koja se aktiviraju s prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem, uz ispunjavanje zahtjeva višestruke sukladnosti,
- primjena obveznih praksi prihvatljivih za klimu i okoliš („greening“ mjere) kojima se postižu ciljevi politika vezanih uz okoliš i klimu,
- promocija održivog razvoja poljoprivrede u područjima sa specifičnim prirodnim ograničenjima, uz osiguranje dodatne potpore dohotku poljoprivrednicima u obliku plaćanja po površini kao dopuni potpori unutar drugog stupa ZPP-a,
- mogućnost nastavka financiranja proizvodno vezanih plaćanja s jasno definiranim proizvodnim ograničenjima u određenim osjetljivim sektorima sa specifičnim problemima na pojedinim područjima gdje su pojedini oblici poljoprivredne proizvodnje važni zbog gospodarskih ili socijalnih razloga,
- jednostavni model potpore za male poljoprivrednike koji bi trebao zamijeniti postojeći sustav kako bi se doprinijelo vitalnosti ruralnih područja te smanjila administracija,
- pojednostavljenje pravila višestruke sukladnosti osiguravajući poljoprivredniku i administraciji pravila kojima se neće umanjiti važnost dosadašnjeg koncepta višestruke sukladnosti.
Reforma je oblikovana cjelovitom javnom raspravom u kojoj su sudjelovali građani i interesne skupine država članica EU s ciljem njene prilagodbe novim izazovima u smislu:
- konkurentnog položaja europske poljoprivrede;
- pravednosti i raznolikosti poljoprivrednih sustava širom Europe;
- klimatskih promjena i zaštite prirodnih resursa, te
- odnosa između aktera u čitavom prehrambenom lancu.
S obzirom da je EU kasnila u usuglašavanju oko novog smjera ZPP-a, početak primjene reforme odgođen je za godinu dana, odnosno od 1. siječnja 2015. godine umjesto od 1. siječnja 2014. godine.
U prosincu 2013. godine donesen je zakonodavni „reformski paket ZPP-a“ koji sadrži četiri krovne uredbe:
- Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1306/2013),
- Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1307/2013),
- Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1308/2013),
- Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1305/2013).
Post je objavljen 25.07.2014. u 05:23 sati.