Najznačajniji doprinos rastu imao je ukupni dug središnje države, koji u ukupnom dugu opće države čini udio od gotovo 98%, a bilježi rast od 0,8% odnosno viši je za 1,7 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine. Nadalje, fondovi socijalne sigurnosti bilježe blagi rast od 0,3% dok lokalna država bilježi pad u odnosu na prosinac 2013. (-2,6% odnosno 130,5 mil. kuna). Jamstva RH na kraju ožujka iznosila su 53,3 mlrd. kuna što u odnosu na kraj 2013. predstavlja pad od 0,7% (-397 mil. kuna).
Unatoč velikom proračunskom manjku prvo ovogodišnje tromjesečje donijelo je usporavanje rasta javnog duga što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju prošle godine za financiranje u prvoj polovici godine (najveća ovogodišnja dospijeća). Međutim, rizik od nastavka rasta duga ostaje s obzirom na sporost u procesu restrukturiranja javnih poduzeća u sektoru prometa koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava pa bi javni dug s krajem ove godine prema sadašnjoj metodologiji mogao dosegnuti 70,8% BDP-a.
Naime, promjena metodologije obuhvata duga opće države u skladu s novom metodologijom Eurostata, ESA 2010 (koju očekujemo na jesen) mogla bi značajno utjecati na snažan rast javnog duga pa stoga i njegovog udjela u BDP-u (s obzirom da bi u obuhvat mogli biti uključeni HAC i ACRZ s popriličnim obvezama) stanovi Zagreb
Post je objavljen 23.07.2014. u 14:45 sati.