Marketing
Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije?
Nedavno mi je fb prijatelj skrenuo pažnju na raskol, koji se dogodio među "obiteljašima" zbog razlika u ekonomskoj filozofiji (što je prilično jasno artikulirano) te vjerojatno drugih idejnih, interesnih i grupaških razlika (koje su manje jasne).
Povratnici iz SAD i Australije, Bartulica i Batarelo, zastupaju slobodno tržište i "minimalnu državu" (što u SAD zastupa "Tea Party" pokret a u Australiji aktualni premijer T. Abbot), dok su Markić, ali i drugi unutar Rimokatoličke crkve ,skloniji jačoj ulozi države u zaštiti prirodnih resursa, nacionalnih interesa i socijalne pravde.
(Npr. u kampanji protiv gradnje naftovoda Družba-Adria, prije deset godina, na jednom su prosvjedu zajedno stajale poznate feministice i katoličke redovnice. Hrvatska biskupska konferencija više se puta oglasila u okviru političkih borbi oko "Hrvatskih voda".)
Komenter iz prosinca 2013. naslovom Jesu li obiteljaši uz narod ili uz kapital? ukazuje na razlike koncepcija.
Iz naslova intervjua koji je Željka Markić dala Večernjem listu, 'Naše iduće teme bit će ZOR, prodaja autocesta, voda i CA', dalo se zaključiti da bi inicijativa 'U ime obitelji' mogla referendumom pokušati zaustaviti privatizacije. (...) S druge strane, (...) Da bi novi hrvatski konzervativci mogli nakon što su 'zacementirali' brak zagovarati manje države, a više tržišta, i tako se postaviti ekonomski liberalnije od svih postojećih stranaka, otkriva i John Vice Batarelo, predsjednik udruge Vigilare. (...) Hoće li ovi katolički tehnokrati pokušati progurati kod nas nepoznatu političku platformu, ekonomski liberalizam uz svjetonazorski konzervativizam? (...)
U svibnju je održan skup neobičnoga imena Festival progresivne kulture Kulfest. U borbi za diskurzivnu hegemoniju, konervativci pokušavaju oteti ljevici monopol na pojam "progresivno". Komentator portala bilten.org govori o »borbi za pojmovnik« i »diskurzivnim matricama« u članku
Antidržavna desnica ili o političkom uvozu,
na festivalu je izostalo vidljivo prisustvo predstavnika inicijative U ime obitelji i njenih stranačkih paravana (Hrast) kao i predstavnika Crkve u Hrvata koja je nedavno odaslala zakašnjelu i paradnu poruku o “ekonomiji moćnih” s kojom se veliki dio sudionika festivala ne bi mogli složiti bez obzira na vlastite osobne i poslovne veze s Kaptolom (...) Tako da je, paradoksalno, Kulfest bio neka vrsta antidržavnog skupa što kroz tezu o kontinuitetu sadašnje države i upravljanja sa socijalističkim periodom, što kroz interpretaciju uloge države u “nametanju” “radikalno ljevičarske misli” ili njenu “regulatorsku” ulogu u ekonomiji. (...) drugi dan Kulfesta poslužio je i kao mjesto ekumenskog pomirenja (ako je ikad do sukoba došlo) između “klasičnih” i “konzervativnih” liberala što je naglasio i sam moderator tribine Davor Huić. Kako se pokazalo, jedina bitna razlika između njih je tretman abortusa
Uslijedio je (23. svibnja) žestok napad glavnog urednika portala dnevno.hr na dvojac B&B, pri čemu ni Markić nije pošteđena: Stavovi koje promiče Opus Dei - Bartulica i Batarelo - u Hrvatskoj nikad neće proći niti će dobiti širu potporu. On doduše ne spominje ekonomsku filozofiju. Optužuje dvojac, ali i cijelu prelaturu Opus Dei, kojoj i oni i Markić pripadaju, da žele pretvoriti Hrvatsku u »teokratsko društvo«, sve rade iz interesa i želje za moći, te čak zaključuje: »U principu Opus Dei se mentalno i u promicanju stavova ne razlikuje od mentalnih komunista našeg tranzicijskog društva.« Kardinal Bozanić navodno »već duže vrijeme "kipi" zbog njihova političkog angažmana«
Oni su de facto bili predstavljeni kao protuteža Željki Markić, i u tom cilju su dobili veliki intervju u Globusu, a veliki tekst im je bio posvećen i u Jutarnjem listu. U svom epehazijskom stilu, obje tiskovine su potpuno izvrnule tezu - Markićku predstavili kao zatucanu, a njih kao tvorce nekog hrvatskog konzervativnog programa. A stvarna slika je sasvim obrnuta. (...) Njihov odnos sa Željkom Markić, koja se, po svemu sudeći, kani kandidirati za predsjednicu Republike, je kulminirao velikom svađom. Ono što je zajedničko njoj i njima je to da jednako ne razumiju da njihove ideje u Hrvatskoj ne prolaze. (...) Konzervativizam i vizija konzervativne Hrvatske koju u EPH-u predstavljaju Bartulica i Batarelo je čista tlapnja.
Nekoliko dana kasnije, opet u Globusu, Darko Hudelist (koji je s njima napravio intervjuu u prosincu 2013.) objavljuju tekst Novi konzervativizam u Hrvatskoj: usvajanje načela pokreta, u kojem o grupaciji oko dvojca B&B govori s mnogo simpatija. Među sedam načela "novog konzervativizma su i "Ograničena državna vlast" i "Tržišno gospodarstvo".
drugi je osjetljivi detalj - naglašeno afirmativan stav Novih konzervativaca prema kapitalizmu, pa i prema tzv. neoliberalnom kapitalizmu, koji je danas vrlo česta, pa i omiljena, meta napada ne samo ljevičara nego i većine hrvatskih mainstream-medija (pa, naposljetku, i većine tzv. običnih ljudi. (...) Kako u redovima Katoličke crkve postoje vidljivi otpori prema svakoj malo jačoj afirmaciji slobodnoga gospodarstva i (neo)liberalnog poduzetništva, (... ) Novi konzervativci su se - što se na prvi pogled može doimati paradoksalnim - okrenuli svojim suparnicima i neistomišljenicima na svjetonazorskom području, ali zato svojim sumišljenicima kada je riječ o području ekonomije. To jest - ekonomskim liberalima. Konkretno, njima trojici - Nenadu Bakiću, Velimiru Šonji i Davoru Huiću.
Sve napisano naravno treba uzeti o određenom rezervom. Ali spomenuti sukob koncepcija svakako postoji. Ako promatramo osnovne sustave ideja u ekonomiji i u kulturi, sukobljeni su parovi slobodno tržište - državna regulacija i tradicionalizam - permisivisam. U političkoj praksi pak kod raznih se ljudi, pokreta i organizacija javljaju sve četiri moguće kombinacije.
stobodno tržište + tradicionalizam = "novi konzervativci"
slobodno tržište + permisivizam = libertarijanci
državna regulacija + tradicionalizam = "stari konzervativizam/nacionalizam"
državna regulacija + permisivizam = socijaldemokrati i socijalisti
Sukobi ideologija su redovno žešće profilirani nego što je to u praksi kad se gledaju sklopovi uvjerenja birača.
Problem je "slobodnotržištaraca" da na toj osnovi ne mogu dobiti izbore, pa masovnu mobilizaciju moraju potražiti na drugim pitanjima. Odnosno, svoja libertarijanska odnosno neoliberalna ekonomska uvjerenja ne spominjati na izborima, nego ih kamuflirati djelovanjem kroz masovnu stranku desnice (HDZ), gradeći prijateljske odnose s velikim kapitalistima, pa preoviditi kad se vlast osvoji.
Kad se o Željki Markić radi, kao što sam pisao ranije, mislim da se našla posve u zapećku i da je njenih "pet minuta slave" realno minulo, te nema šanse postati ozbiljan politički igrač. Uspjeh u obrani termina "brak" bio je tanak (niska mobilizacija), a tema je preuska da bi se na njoj gradila pozicija. Zato se sad pokušava ubaciti u posve drugu tematiku, u koju se ne razumije i gdje po mom sudu također nema šanse izboriti se za političku značajnost. Čak i da uspije u još jednoj građanskoj inicijativi za referendum, to je posebna tema i ne garantira političku karijeru.
Post je objavljen 22.07.2014. u 00:01 sati.