Primjeri hrvatskih investicija ili isporuka u Rusiju postoje, no možemo govoriti jedino o pojedinačnim slučajevima. U Kalinjingradskoj oblasti – ruskoj enklavi na Baltičkom moru – rade dvije tvornice hrvatskog biznismena Stefana Vlahovića, koje proizvode polusmrznute proizvode od piletine. Smatra se da je taj projekt najveća privatna investicija iz Hrvatske u Rusiji te da je donio ruskoj ekonomiji 27,6 milijuna dolara. Osim toga, od 1993. do 2009. na hrvatskim brodogradilištima izgrađen je za Rusiju 41 brod s nosivosti od 1,58 milijuna tona.
Trenutno ipak postoje primjeri novih pokušaja sudjelovanja ruskih investitora u hrvatskoj ekonomiji. U siječnju 2013. hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da su mogućnosti za povećanje rusko-hrvatske suradnje velike u sferi turizma, metalurgije, prehrambene industrije i energetike. Konkretno govoreći, u siječnju 2014. pisalo se da ruske kompanije razmatraju mogućnost kupovine 49,1% udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji INI. Vrijednost kompanije iznosi oko 6,5 milijardi dolara. Potom je najveća ruska banka – državni Sberbank – odlučila izaći na hrvatsko kreditno tržište. U travnju 2014. Sberbank je dao hrvatskoj grupi Agrokor Ivice Todorića sindicirani kredit na sedam godina u iznosu od 600 milijuna eura. Na taj će način Agrokor, jedna od najvećih privatnih kompanija u regiji Središnje i Istočne Europe, refinancirati obaveze.
Struktura rusko-hrvatske suradnje može se ozbiljno izmijeniti u budućnosti. Prema riječima Vasilija Uharskog, sfera nekretnina i turistički sektor su najprivlačniji za ruske investitore u Hrvatskoj.
„Država je članica Europske unije od 2013. godine, i to je dodatni plus za potencijalne investitore“, govori stručnjak.
Kako ističe Vasilij Uharskij, osim tradicionalnih poslovnih ideja postoji, recimo, i prilično jedinstvena poslovna ideja o preradi slatkovodne i morske stanovi Varaždin stanovi Varaždin
Post je objavljen 08.07.2014. u 14:56 sati.