MOSKVA - Značajan dio trgovinskog prometa Rusije i Hrvatske čini izvoz ruskih energetskih resursa koji bi se mogao povećati u slučaju realizacije projekta Južni tok. Međutim, prema riječima stručnjaka, u dogledno vrijeme pojavit će se novi perspektivni sektori za suradnju dviju država, uključujući bankarske i turističke usluge.
Prema riječima stručnjaka, odnosi Hrvatske i Rusije tek se počinju razvijati.
„Ekonomski odnosi Rusije i Hrvatske trenutno se nalaze na vrlo skromnoj razini“, govori Vasilij Uharskij, makroekonomski analitičar kompanije UFS IC, piše Ruski vjesnik.
Prema njegovim riječima, ruski krupni biznis u Hrvatskoj gotovo ne postoji. Jedan od rijetkih primjera je naftna kompanija Lukoil, koja ima mrežu od 48 benzinskih pumpi i naftnih terminala u Hrvatskoj. Pritom je u 2000-im godinama istovremeno propalo nekoliko krupnih zajedničkih projekata ruskih investitora u Hrvatskoj. Kao prvo, kako govore stručnjaci, razlog tome je nepostojanje političke podrške hrvatske vlade. To se tiče prije svega plana za integraciju naftovoda Družba i hrvatske Adrie, te kupovine metalurgijskih poduzeća u Splitu i Sisku od strane ruskih kompanija Turbo Impexa i Mečela. Kao drugo, ruski milijarderi Vladimir Evtušenko i Ara Abramjan nisu mogli, zbog nepoznavanja hrvatskih zakona, realizirati ogromne razvojne projekte na otocima Mljet i Krk.
Uzevši sve zajedno, opseg ruskih investicija u Hrvatskoj od 1993. do 2011. iznosio je, prema podacima Instituta za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti, samo 230,8 milijuna dolara. Do 2008. trgovinski promet je narastao do 3,2 milijarde dolara, no već je sljedeće godine, na pozadini ekonomske krize, pao na 1,7 milijardu eura. Pritom su tu sumu uglavnom osiguravali ruski proizvođači i dobavljači energenata, iako je bilo i drugih primjera. Konkretno govoreći, Rusija je u 2008., u sklopu podmirenja duga SSSR-a, isporučila Hrvatskoj helikoptere Mi-17 za iznos od 65 milijuna dolara, te opremu za termoelektranu u Sisku. „Ključni čimbenik zbog kojeg je hrvatska ekonomija slaba je i dalje visoka ovisnost o uvozu energenata, deficit investicija, veliki problemi u provedbi modernizacije, te niska proizvodnja i visoka razina nezaposlenosti“, govori Maksim Kljagin, analitičar kompanije Finam Menedžment.
Prema riječima Vasilija Uharskog, glavna poteškoća u rusko-hrvatskim odnosima je to što su oni usmjereni na izvoz ruskih energenata u Hrvatsku. Oko 75% trgovinskog prometa među državama iznosi ruski izvoz energenata. Štoviše, Hrvatska zauzima drugorazredni položaj u glavnom regionalnom projektu Južni tok – preko njezinog teritorija proći će samo jedan krak glavnog puta stanovi Zadar
Post je objavljen 08.07.2014. u 14:55 sati.