Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/artor

Marketing

Što su proizvodi u željezničkim poduzećima i kako se u tu priči uklapaju vlakovi 825/824

Zapitajmo sami sebe što su to proizvodi ili usluge što nudi HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. U svim dosadašnjim razgovorima obično je odgovor bio nabrajanje djelatnosti poduzeća ili u bolje slučaju nabrajanje dijelova usluga. Nešto što bi našim korisnicima bilo poznao kao proizvod malo je tko moga reći. Jedan od proizvoda koje sam znao čuti bio je ICN Zagreb – Split. Iako su pojedinci imali primjedbu da slovo „N“ u putničkom prijevozu označava noćni vlak, a ne nagibni vlak ipak bih se složio da je to jedan od proizvoda HŽ Putničkog prijevoza. Malo kasnije ću se ponovo vratiti na proizvode sa te relacije.

Kako bih koliko toliko približio proizvode željezničkih poduzeća obično ih usporedim sa računalnim proizvodima. Kad su osobna računala postala dostupna svima pojavili su kod nas više velikih proizvođača i prodavača trgovaca. I tako kad bi došli u trgovinu s masovnom prodajom računala imali bi desetak dvadeset različitih računala odnosno od proizvoda. Ta razlika za nas neupućene u to vrijeme prvenstveno se odnosila na raspon cijena. Ono što smo mogli prepoznati bila je veličina monitora, ali da smo se previše razumjeli u procesore, tvrde diskove, CD-ROM-ove, radne memorije, grafičke i zvučne kartice pa baš i nismo. O programskoj podršci još i manje. Prodavači bi nm rekli što skuplje to bolje računalo i mi bi izvukli iz džepa zadnju kunu. Nakon toga bi išli u jednu kancelariju izvršiti uplatu. Tamo bi nas uputili u skladište kako bi preuzeli naše računalo. Na licu mjesta smo ga morali pregledati jer se naknadne reklamacije nisu uvažavale. U slučaju da bi se kasnije vratili i rekli kako nam jedan od unutarnjih dijelova baš ne radi odgovor bi bio: „To je jer ste instalirali ilegalni softver.“ I tako teško je bilo sakriti razočaranje o kojem nismo mogli ni sanjati dok smo oduševljeni davali zadnje novce za kupnju računala.
Danas više niti ne pomišljam na takve kupnje. Odem kod kvartovskog obrtnika koji se bavi prodajom i servisiranjem računala i kod njega sve nabavljam jer je postupak jednostavan i pitanja su jasna:
• za što ti treba računalo: uredsko poslovanje, igrice, ili neke zahtjevnije programe i tu već dolazimo do osnovnog kreiranja proizvoda
• što ti treba od periferne opreme: koje veličine monitor, možda printer u boji, kakvi zvučnici i slično sa čime je moje novo računalo dodatno oplemenjeno
• do koje cijene bi išao: ako uzmemo nešto starije komponentne bit će jeftiniji ali morat ćeš ga mijenjati bar dvije godine prije nego ako uzmeš ovaj nešto jači model računala. U ovom koraku obično predloži model koji se dobro prodaje i koji je pokazao rad bez kvarova
• dogovorilo cijenu i računalo se slaže. Servisiranje u kvartu,a garanciju s velikim dobavljačima osigurana.
Ono što je najvažnije, taj kvartovski obrtnik posluje danas i u ovoj krizi dok je nekoliko velikih proizvođača računala nestalo sa tržišta zbog lošeg poslovanja.

Sad se vraćam na naše proizvode u putničkom prijevozu koji mogli biti na relaciji Zagreb – Split – Zagreb. Ako napravimo usporedbu s računalima vjerujem mogao bih izreći slijedeće tvrdnje:
• putnici teško mogu razumjeti naše služene oblike označavanja u željezničkom sustavu
• teško da putnike zanima da li je pruga dvokolosiječna ili elektrificirana, a još manje koje je vrste osiguranja na pruzi
• teško da putnike zanima i zašto vlak ide obilazno preko Ogulina
• putnika ne zanima niti kako to da nema mjesta za noge u nagibnom vlaku niti utičnici za njihov prijenosno računalo
• putnika ne zanima niti zašto ne radi klima u vagonima, ili ako i radi zato je toliko hladno da dožive toplotni udar čim izađu
• putnika ne zanima zašto nema lifta na peronu ali ga smeta što se preznoji dok dođe od vlaka do kolodvorske zgrade sa svim svojim stvarima
• putnike ne zanima u kojem je propisu napisano da se kupnja prijevozne isprave u vlaku skuplja za određene nadoplatu
• putnika u konačnici smeta šetanje od šaltera do šaltera kako bi prikupio sve njemu bitne informacije.

Putnika zanima da je zadovoljan pruženom uslugom i da je za visoku cijenu koju je platio dobio ono što je i ponuđeno i što je tražio. Ne samo da u kvartu ima jedan obrtnik koji se bavi računalima već i željezničar. Taj željezničar jedna je od rijetkih koji ispraća putnike u vlakovima za Split i dočekuje putnike iz Splita. Porazgovara s njima i pomogne im snaći se dalje. Taj kvartovski željezničar je jedan od željezničara budućnosti. On ne misli da su tu putnici radi željezničara već smo mi tu radi njih. Kad bi tako svi razmišljali u željezničkim poduzećima u narednim danima ne bi razgovarali o ukidanju vlakova 825/824 već bi se upitali:
• kolike su cijene sličnih proizvoda cestovne konkurencije i da li smo preskupi
• koliko su prihodi, a koliko troškovi po tim vlakovima ili proizvodima
• kako povećati prihode i sustavno upravljati troškovima da bi ih smanjili ispod prihoda.
Ne počnu li menadžment ozbiljno razmišljati o realizaciji proizvoda, nacionalna željeznička poduzeća sama sebe uništiti i nestati na otvorenom tržištu. I nitko im za to drugi neće biti kriv.


Post je objavljen 25.06.2014. u 18:38 sati.