N 22 12. NEDJELJA KROZ GODINU
P 23 Sidonija, Zdenka
U 24 Rođenje Ivana Krstitelja
S 25 Vilim ( Dan državnosti)
Č 26 Ivan i Pavao
P 27 Presv. Srce Isusovo, Čiril Aleksandrijski
S 28 Bergrješno Srce Marijino, Irenej
N 29 13. NEDJELJA KROZ GODINU, sv. Petar i Pavao
Čitanja:
1. čitanje: Jr 20, 10-13
Psalam: 69, 8-10. 14 i 17. 33-35
2. čitanje: Rim 5, 12-15
Evanđelje: Mt 10, 26-33
U crkvenoj godini imamo dva stožerna blagdana: Božić i Uskrs, kojima prethode priprave; došašće i korizma. To je diptih ''jakog vremena'' koje nam živopisno oslikava najvažnije događaje iz Isusovog života i njegovog otkupiteljskog djela spasenja. Izvan toga redaju se nedjelje kroz godinu, koje, onako, neliturgijski zovemo obične nedjelje kroz godinu. Međutim, niti jedna nedjelja nije ''obična''. Svaka je blagoslovljeno vrijeme susreta s Uskrsnulim na najsvečaniji način. Poput Marije sjedamo do nogu Učiteljevih i slušamo što nam on to želi kazati kroz liturgijska čitanja. Kako je obično prvo čitanje iz Starog zavjeta postavlja se pitanje tumačenja starozavjetne poruke u suodnosu s novozavjetnom koja je opečaćena izravnim Isusovim naukom.
Krivo čine oni koji cjelokupnu Objavu (Stari i Novi zavjet) uzimaju kao svojevrsni kodificirani zakonik u kojemu svaki redak ima jednaku nosivost i spasensku vrijednost. Takav pristup Objavi čest je kod nekih kršćanskih sekti, koje pabirče po Bibliji tražeći citate kojima bi mogli potkrijepiti neku svoju 'istinu' ili poruku. Za Crkvu vrijedi pravilo da je Isus Krist centar cjelokupne Objave i u svjetlu njegova evanđelja mi tumačimo poruku Svetog pisma. Bez osobe Isusa Krista, za nas bi Stari zavjet bio tek povijest jednog naroda, a njegovo literarno bogatstvo bilo bi daleko bolje zastupljeno u svjetskoj beletristici nego što je to danas. Razlog što se cjelokupno biblijsko literarno bogatstvo namjerno zapostavlja već nekoliko stoljeća je njegova prenaglašena religiozna poruka koja iritira i plaši razmaženog zapadnjačkog intelektualca nevjernika, jer ispituje savjest. Ona nas proročki suočava s Bogom i razgoličuje naše nedosljednosti i nevjeru.
Tako nam Isus u današnjem evanđelju dovikuje: '' Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga, koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu'' ( Mt 10, 28-29). To je neprijatelj čovjeka napasnik, đavao koji je, doduše, pobijeđen na križu, ali ne do kraja u svijetu gdje i dalje ima moć nad onima koji ili ne poznaju spasiteljsku Kristovu moć i milost ili su ju prezreli odričući se vječnosti u korist vlastitog ''kraljevstva'' na zemlji, a koje je iluzija prepoznata uglavnom uvijek prekasno.
Molitva vjernika
Pomolimo se Ocu nebeskome koji nam daruje Kruh s neba i potiče nas da taj dar spasenja dijelimo braći ljudima.
1. Za Crkvu sabranu od mnogih naroda i plemena, da radosno i sa zahvalnošću blaguje kruh spasenja i da bude znak tvoje dobrote prema svakom čovjeku, - Molimo te.
2. Za one kojima je povjerena skrb za opće dobro, da odbace sve što je sebično, nečasno i nedostojno čovjeka, te budu promicatelji mira i pravde, - Molimo te.
3. Za ljude cijeloga svijeta, da ih oslobodiš ropstva tame i zablude, te ih obasjaš svojim svjetlom i povedeš putem istine, - Molimo te.
4. Za nas, da budemo ponizni služitelji tvojih dobara, kako bi po našem životu mnogi upoznali Kristovo evanđelje, - Molimo te.
5. Za mlade kršćane, da im budeš izvor prave radosti, sreće i nade, - Molimo te.
6. Za bolesne, nemoćne i umiruće, da u svetoj popudbini osjete spasonosni lijek i nadu u vječni život, - Molimo te.
7. Za vjerne mrtve koji su se nadali vječnom životu, da ih po svome milosrđu primiš u prostranstva svjetlosti i mira, - Molimo te.
Svemogući Bože, ti nas na ovoj euharistijskoj gozbi ljubavi i zajedništva hraniš kruhom s neba. Obdari nas svojim Svetim Duhom da budemo graditelji onakvog svijeta kakav si ti zamislio. To molimo po Kristu Sinu tvojem, koji s tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.