Outsourcing = izdvajanje. To je engleska riječ koju koristimo za model ugovaranja temeljem kojeg tvrtke ustupaju određene poslove vanjskim poduzećima koja se njima ne bave.
Na žalost ne znamo koliko je točno tvrtki koje se bave outsourcingom u RH. Ne znamo njihovu zaradu i broj zaposlenih. Poznajemo taj oblik ugovaranja u poduzećima koja pružaju zaštitarske usluge, usluge čišćenja, komercijalne usluge i još neke.
Većina država članica EU izdvojila je uslužne djelatnosti iz javnog sektora.
Cilj tog izdvajanja je smanjenje troškova uz zadržavanje iste kvalitete.
Vlada RH je odlučila krenuti s izdvajanjem „malih“ radnika iz javnog u privatni sektor.
Zašto su sindikati protiv?
Smatraju da uvođenje outsourcinga može prouzrokovati nesagledive i prestrašne posljedice.
Opasnost je u tome da bi se mogao izigrati radni status zaposlenih u javnim institucijama… kako kriteriji zapošljavanja tako i druga prava iz rada.
Radnici u javnim institucijama su sindikalno organizirani i na taj način štite svoja prava iz rada, a svjedoci smo kakva je situacija sa sindikalnim organiziranjem u privatnim tvrtkama.
Iskustva drugih zemalja pokazala su da outsourcing ne podiže ni kvalitetu obavljanja poslova niti donosi uštede.
Jedino što će se ovom mjerom postići je nesigurnost radnog odnosa, još veće izrabljivanje najugroženije skupine radnika i njihovo smanjivanje plaća.
Nemojmo se zavaravati da će ovo ostati samo u spomenutim djelatnostima. Po istoj logici zašto bi neka velika državna tvrtka imala svojih stotinjak pravnika, ako pravne usluge može ugovoriti s drugom tvrtkom?! Isto je sa službama knjigovodstva, informatike i većine poslova koja se obavljaju u tim tvrtkama. Danas se odlučuje o sudbini čistačica, domara, vozača, kuhara… a sutra će se ta lista proširiti.
Zato je važno poručiti Vladi da hitno prestane s daljnjim mrcvarenjem tržišta rada. Treba pokrenuti gospodarstvo, a ne pretakati iz šupljeg u prazno i neprestano činiti štetu.
Koja je uopće uloga socijalne države (tako nam piše u Ustavu)? Da štiti interese svojih građana (radnika) ili da štiti interese krupnog kapitala?
Priča za kraj.... (nepoznati autor...)
KAKO SAM PAO NA ISPITU ZA MENAĐERA
"Diplomirao sam na Fakultetu za menađment. Bio sam vrlo ozbiljan student i savjesno se pripremao baš za svaki ispit. Ali jednog sam se jako bojao. Bio sam tako sretan kad sam, otvorivši kovertu i čitajući na brzinu dobivena pitanja, vidio da skoro na svako znam odgovoriti. No zadnje pitanje me iznenadilo. Glasilo je: "Znate li kako se zove čistačica na ovom fakultetu?" Pomislio sam da je to sigurno neki "štos", odgovorio sam na sva ostala pitanja i predao rad. Sav siguran, jedva sam čekao da pročitam svoje ime na popisu onih koji su položili. No, kada se na oglasnoj ploči popis pojavio, na njemu nije bilo mog imena. Pomislio sam da se radi o nekakvoj greški i otišao do profesora.
- "Da, ispit niste položili", rekao je profesor.
/ "Ali, odgovorio sam na sva pitanja.", pobunio sam se.
/ "Niste odgovorili na zadnje", glasio je odgovor.
/ "Ali zar je to pitanje toliko važno?", nisam mogao vjerovati svojim ušima.
/ "Naravno da je važno", odgovorio je profesor. "U svom poslu susretat ćete mnoge ljude. Svi oni su važni. I svi zaslužuju vašu pažnju, čak i ako sve što činite jest samo to da ih pozdravite i nasmiješite se."
Nakon stanke još je dodao: "A znate li ime gospođe koja služi u kantini? Znate li datume rođendana vaših pet najboljih kolega s fakulteta?".
Nikada nisam zaboravio ovu lekciju. I odmah sam saznao: žena koja je održavala čistoću i koja je svaki dan bila s nama zvala se Tonka. Znate li vi kako se zove osoba...?"
Do kraja ovog tjedna sindikati prikupljaju potpise za referendum protiv outsourcinga.
Ako prespavamo ovu rundu u sljedećoj bi mi mogli pasti. Uključimo se i zaštitimo sve naše Tonke, Lojzeke, Pepice, Franje i Barice... zaštitimo sami sebe!
Post je objavljen 16.06.2014. u 11:31 sati.