Kao prvi bio muškarac, pa da ne bude sam i da sve one kućanske poslove ne bi morao obavljati sam, pa poslovi za unapređivanje čovječanstva, civilizacije i tako to slično, bi i žena. I već tada podjele oni poslove kako se ne bi stalno sudarali, i muškarac odredi da žena bude u kući a on kao snalažljiviji, sposobniji će lutati svijetom, ponešto pametno napraviti i vratiti se kući.
Već tada nisu shvatili da je žena mudro izabrala da je ipak puno jednostavnije spavati ujutro malo dulje, ne žuriti se u gužvu po autobusima i tramvajima, ali kao svaka mudra i pametna žena dopustila je svom muškarca da živi u uvjerenju kako je to njegova odluka.
Kako je vrijeme prolazilo, a i zbog sve većeg kaosa koji je počeo vladati u prostorima gdje je suvereno vladao gospodin muškarac, žena je malo po malo počela zalaziti na teritorije isključivo povjerene muškarcu.
I tada dođe do te tzv. okupacije od strane žene, iako je sasvim opće prihvatljivo poznata činjenica da je i pojam okupacija isključivo riječ koja se vezuje za muškarca.
Žena kao okupatorica ormara, polica u kupaonicama, slika po uredima i za što sve ne još onako krhka i nježna ne bi optužena, to nikad nije činila shodno navedenom pojmu. Kad i ako je to činila, osnovni pokretač je bila jedino želja za usrećiti svog ljubljenog muškarca.
Zamislite kako je prazan i nezainteresiran pogled muškarca kad otvori ormar koji bi bio samo njegov. Ormar prepun košulja, odijela, poneke kravate i marame i to je to. Nepregledni red veće količine identičnih pregleda.
A sad zamislite pogled muškarca koji kad otvori taj isti ormar ugleda negliže u crnoj boji svoje jednako ljubljene družice žene, uredno na polici složene tangice u svim bojama, s čipkom i bez nje (istina ne rukotvorina zvana "paška čipka"), na vješalicama obješene kratke haljinice s povećim dekolte izrezom. Pogled prepun iščekivanja trenutka u kojem će njegova žena okupatorica izići iz kupaonice (koju je na neki način isto tako okupirala pomadicama i mirisima, ponekim prepisanim lijekom za sprečavanje nepoželjne trudnoće, ili testa za utvrđivanje iste ako se to ipak dogodi) mirisna u tangicama, prići tom sporno predmetnom ormaru, uzeti omiljenu crvenu haljinicu (koja na leđima više otkriva nego skriva) i zamoliti svog muškarca da joj pomogne je zakopčati.
Sve moguće primisli i misli koje bi u tom trenutku mogle prelijetati glavom okupiranog muškarca prepuštam čitatelju.
Očiti i logički zaključak je da se okupacijski proces događa samo zbog tebe. I bi muškarac!!!
Post je objavljen 12.06.2014. u 01:20 sati.